print

Isović: Nije dobro poreznim dužnicima odobravati sredstva, a uskraćivati za rad Porezne uprave

Objavljeno:03.09.2021

Intervju za Novinsku agenciju "Patria", objavljen 02.09.2021.godine

Razgovarao: Ernad Metaj

Porezna uprava FBiH (PU FBiH) za sedam mjeseci ove godine bilježi rekordnu naplatu poreznih prihoda što ukazuje da je ovaj organ značajno unaprijedio svoj rad, ali i da određene mjere Vlade F BiH daju rezultata. U toku ove godine podneseno je 14 krivičnih prijava iz oblasti poreza, brzim akcijama otkriveno je 8.644 radnika angažovano „na crno“. Rezultati rada ovog organa mogli bi biti još bolji da zakonodavna i izvršna vlast ima sluha za prijedloge poboljšanja zakonskih rješenja koja su im dostavljena, ali i osiguranje sredstava za kadrovsko i tehničko osnaživanje Porezne uprabe FBiH. O aktivnostima koje poduzimaju, ali i onome što bi trebalo još uraditi da ne bi bili društvo nepravde, neracionalnog i neefikasnog sistema za Patriju govori Šerif Isović, direktor Porezne uprave F BiH.

Patria: Pandemija je promijenila način života i poslovanja, kako se to odrazilo na rad PUFBiH?

Šerif Isović: Pandemija korona virusa negativno se odrazila na cjelokupnu društvenu zajednicu, pa tako i na Poreznu upravu. Odlukom Vlade Federacije Bosne i Hercegovine od 16.3.2020. godine proglašeno je stanje nesreće uzrokovane pojavom koronavirusa (COVID-19) na području Federacije Bosne i Hercegovine. U skladu s tim, Porezna uprava Federacije BiH je preduzela sve raspoložive mjere na zaštiti zdravlja kako svojih zaposlenika, tako i poreznih obveznika i drugih građana. Provođene su sve propisane i preporučene higijenske mjere i mjere zaštite na radu koje su donesene od strane kriznih štabova ministarstava zdravstva i Zavoda za javno zdravstvo, što je između ostalog uključivalo u velikoj mjeri i prelazak Porezne uprave na tzv. poslovanje “na daljinu”, odnosno komunikaciju sa strankama putem e-maila, faxa ili pošte i svođenje direktnog kontakta na minimum u svim aspektima našeg poslovanja. Unatoč smanjenim kadrovskim, finansijskim i materijalnim kapacitetima realizovali smo adekvatne modalitete rada i u eri pandemije i za vrijeme pada privredne aktivnosti zabilježili dobre rezultate sa aspekta svoje primarne misije – naplate javnih prihoda. Tako su porezni obveznici u 2020. godini uplatili 5,1 milijardu KM javnih prihoda pri čemu je pad iznosio 2,98%, a što je cca tri puta manje od procentualnog pada indirektnih poreza.

Patria: Ove godine prihodi su značajno veći, je li razlog popuštanje epidemioloških mjera, povećanje produktivnosti ili efikasniji rad Uprave?

Šerif Isović: Rast javnih prihoda je rezultat više faktora i teško je precizno reći koji faktor koliko doprinosi rastu javnih prihoda. Naime, uplati javnih prihoda doprinose porezni obveznici koji blagovremeno izvršavaju svoje porezne obaveze, mjere Vlade FBiH, rad drugih kontrolnih organa, aktivnosti i učinkovitost rada Porezne uprave. Kada je u pitanju rad Porezne uprave, mi aktivnosti provodimo na sistemskoj i dugoročnoj osnovi tako da neke aktivnosti koje smo radili i u ranijim godinama imaju pozitivan rezultat na sadašnje, ali i na buduće uplate. O ovim aktivnostima Porezne uprave bi se moglo reći jako puno. Dosta toga je javno objavljeno, a sada bih samo napomenuo da smo samo u brzim akcijama otkrili i prijavili 8.644 radnika koji su radili „na crno“, da smo broj fiskalnih uređaja u odnosu na 2015. godinu povećali za 56.434, da smo u proteklim godinama izdali naloga za plaćanje preko 1,86 milijardi KM, rješenja za prinudnu naplatu u vrijednosti preko 761 milion KM, da smo u informatici razvili 122 nova analitička izvještaja koji doprinose praćenju rada obveznika i učinkovitijeg rada Uprave. Sve ove kao i druge aktivnosti imaju kontinuiran pozitivan učinak kako na tekući tako i budući rast naplate javnih prihoda.

Kada je u pitanju naplata, a imajući u vidu posljedice pandemije, mogu reći da je ona dobra i da je za prvih sedam mjeseci 2021. godine naplaćeno 3.200.837.050,00 KM što predstavlja rast u odnosu na 2020. godinu za 10,14% ili za 294.685.750,00 KM. Posebno je značajno da je naplata u 2021. godini veća i od naplate za prvih sedam mjeseci 2019. godine koja je bila rekordna po naplati javnih prihoda. Naime, ukupna naplata za prvih sedam mjeseci ove godine je veća od naplate u 2019. godini za 150.990.573,00 KM ili za 4,95%. Ovo je odličan rezultat i dobar pokazatelj porasta privrednih aktivnosti, ali i učinkovitijeg rada Porezne uprave. Blagi privredni oporavak u regionu i bliskom okruženju i mjere koje je Vlada Federacije BiH poduzimala dale su određeni rast ekonomskih aktivnosti i povećale zaposlenost u odnosu na period kada se kriza tek pojavila, ali su zasigurno i sve reforme i aktivnosti koje smo mi poduzeli u samoj instituciji u svim oblastima rada (inspekcijski nadzor, transparentnost, unapređenje informacionog sistema, elektronsko podnošenje prijava, novi komunikacijski kanali sa obveznicima, dobra saradnja sa građanima, medijima, i sl) imali direktan efekat na naplatu prihoda, pa se ovi efekti mogu očekivati i u budućnosti.

Patria: Iznijeli ste neslaganja sa Izvještajem revizije i pisanjem medija o zaplijenjenoj imovini i trošku koji se stvara njenim čuvanjem. Koliko imate zaplijenjene robe i koja je njena krajnja sudbina?

Šerif Isović: Nismo iznijeli neslaganja sa revizijom već prevashodno sa tendencioznim pisanjem određenih medija koji nisu prenijeli da je Uprava dobila pozitivno mišljenje o finansijskim izvještajima već su u negativnom kontekstu prenijeli jedan dio Izvještaja s kojim se u javnosti mogla steći pogrešna slika o radu Porezne uprave. Radi objektivnog informisanja javnosti u vezi sa navedenim, Porezna uprava je uputila reagiranje u kojem je upoznala javnost o određenim činjenicama koje ukazuju na stvarno stanje stvari. 

Mi u Poreznoj upravi smo duže vremena izloženi različitim vidovima pritisaka, a za te pritiske se koriste različiti kanali komunikacije u koje se uvlače različiti subjekti, pa i subjekti iz vlasti, politike, porezni obveznici i zaposleni u samoj Upravi kojima je onemogućeno da ostvaruju lične interese, ne izvršavaju svoje obaveze ili su protivnici pozitivnih promjena u Poreznoj upravi. Više puta sam isticao da u mnogim segmentima nisam zadovoljan sa stanjem u Upravi. Međutim, ako objektivno sagledamo stanje u kojem sam zatekao Poreznu upravu, resurse koji su u posljednjim godinama dostupni Poreznoj upravi, stanje u kojem se ona sada nalazi, rast naplate javnih prihoda, mogu reći da su postignute ogromne pozitivne promjene. Pozitivne promjene su postignute u svim segmentima poslovanja i ovo nije samo moj lični zaključak već i zaključak i međunarodnih institucija koje su analizirale rad Porezne uprave. Ja do sada nisam javno govorio o konkretnim slabostima Porezne uprave koje sam zatekao. Nisam to činio iz više razloga, prvo iz razloga što da sam, samo primjera radi, javno govorio da Porezna uprava ne može da povuče i isprinta spisak obveznika koji ne podnose porezne prijave, spisak poreznih dužnika, to je moglo potaći porezne obveznike na nedisciplinu, na veću sivu ekonomiju, itd. To kažem sada kad smo te nedostatke otklonili. Drugo, nisam svoju energiju i vrijeme trošio na to šta je bilo, kako je ko radio prije mene, već sam energiju i rad zaposlenih usmjeravao u pravcu da probleme i potrebe rješavaju, da iz slabosti razvijaju rješenja i pouke, a ne da žive i rade po principima iz prošlosti i prebacivanja odgovornosti. O svemu ovom bi se moglo puno toga reći, ali obzirom da ne treba živjeti u prošlosti već iz iste izvlačiti pouku, smatram to neracionalnim jer samo činjenica da smo ostvarili rast naplate javnih prihoda od cca 40%, da od značajnih domaćih i međunarodnih institucija imamo pohvale... sve govori…

Patria: U saopštenju ste naveli da PU ima problem sa prostornim kapacitetima. Odranije znamo da vam nedostaje uposlenika, da li to sugeriše da vlastima nije stalo da budete efikasni?

Šerif Isović: Porezna uprava duže vrijeme nadležnima i javnosti ukazuje na probleme koji značajno ograničavaju njen rad i učinkovitost rada. Uprava objektivno nema realne kapacitete da efikasno izvršava svoje obaveze. To se prije svega odnosi na nedovoljan broj zaposlenih, smještajne kapacitete, materijalno-tehničku opremljenost, a i plaće zaposlenih su značajno manje od plaća nekih subjekata za koje mi ubiremo prihode. Zaposlenici Uprave su diskriminirani u odnosu na druge zaposlenike koji se finansiraju od prihoda koje ubire Uprava, i to kako u pogledu smještajnih i materijalno-tehničkih uslova rada, tako i plaća. Mislim da je neprimjereno da zaposlenici nekih dužnika imaju prosječne plaće veće od zaposlenika Uprave. Zbog niskih plaća, Upravu konstantno napuštaju informatičari i ako se ovaj trend nastavi informacioni sistem će biti značajno ugrožen. U Poreznoj upravi na dan 23.08.2021. godine zaposleno je ukupno 1.263 zaposlenika, a broj sistematizovanih radnih mjesta je 1.744, što znači da Uprava ima 481 zaposlenika manje od broja sistematizovanih. Već nekoliko godina budžetom se odobrava broj uposlenih od 1.332, međutim ovaj broj je gotovo nemoguće postići zbog komplikovanih procedura prijema zaposlenika, koje u proseku traju 7 mjeseci. Poređenja i primjera radi, Porezna uprava je 2002. i 2003. godine kada je imala značajno manji obim posla (nije imala Jedinstveni sistem, fiskalizaciju, igre na sreću...) imala 297 zaposlenih više nego što ima danas. Apsurd je da KPU Sarajevo koji ubire cca 37% direktnih poreza ima lošije uslove smještaja sada nego 1997. godine.

Sa većim brojem zaposlenih, boljim smještajnim kapacitetima i boljom tehničkom opremljenošću, Porezna uprava bi uspjela da efikasnije kontroliše rizična područja u kojima se javlja siva ekonomija i da poreznim obveznicima bude bolji servis, a što bi  uticalo i na naplatu javnih prihoda, zadovoljstvo poreznih obveznika i prosperitet zemlje.

Zaposlenici Porezne uprave, iako obavljaju vrlo važnu funkciju u ovom društvu, rade u vrlo lošim i neadekvatnim poslovnim prostorijama gdje su uslovi za rad vrlo otežani. Sama činjenica da su organizacione jedinice Porezne uprave raspoređene na 91 lokaciju, da su zaposlenici iste organizacione jedinice raspoređeni na više lokacija i da su dislocirani, da mnoge organizacione jedinice nemaju šalter salu koja bi spriječila direktni kontakt između poreznih obveznika i zaposlenika, govori u prilog navedenoj tvrdnji.

Nije dobro ako se iz budžeta odobravaju i daju sredstva poreznim dužnicima, a da se Poreznoj upravi sredstva ograničavaju i ne osiguravaju u dovoljnom iznosu za rad i poslovanje. Takvim postupcima se vrši urušavanje ekonomskog sistema, sputava razvoj, toleriše i podstiče siva ekonomija. Najblaže rečeno, neprimjereno je da se porezi koje uplaćuju porezni obveznici preko budžeta transferišu obveznicima koji izbjegavaju plaćanje poreza i da se Poreznoj upravi ne obezbjeđuju sredstva u mjeri u kojoj bi se ona trebala osposobiti da efikasno izvršava zakonom propisane obaveze. Ulaganje u Poreznu upravu nije trošak već investicija koja se višestruko vraća. Međutim, Poreznoj upravi je i pored rasta naplate javnih prihoda od cca 35% budžet za 2015. do 2018. godine bio manji  nego u 2014. godini, a u 2020. godini budžet je bio na nivou 2014. godine.

Javnosti je poznato da su zbog loših uslova rada zaposlenici krajem 2019. godine stupili u štrajk koji je, zbog neimplementiranja izbornih rezultata i sada zbog pandemije, obustavljen. Zaposlenici Porezne uprave u iščekivanju da se njihovi problemi riješe su do sada iskazivali razumnost i strpljivost, ali ako se u skorije vrijeme problemi ne riješe bojim se da će se štrajk aktivirati.

Patria: Najveći dužnici poreza su kompanije u vlasništvu FBiH, kako graditi finansijsku disciplinu ako vlast građanima šalje poruku da se porezi mogu neplaćati?

Šerif Isović: Nažalost porezni obveznici čiji su vlasnici organi vlasti u FBIH duguju cca 53% ukupnog duga u prinudnoj naplati. Finansijska disciplina se može graditi jasnim, stabilnim, održivim i  pravičnim pravnim okvirom i jednakim postupanjem prema svim obveznicima neovisno od strukture vlasništva. Porezna uprava FBiH gradi nepristrasan i objektivan pristup prema svim poreznim obveznicima bez obzira na vlasničku strukturu, a na donosiocima propisa odnosno zakonodavnim organima vlasti je da rizike u naplati javnih prihoda prepoznaju kao slabosti pravnog okvira koji reguliše prikupljanje i naplatu poreza propisujući adekvatne postupke i aktivnosti za unapređenje naplate poreza.

Patria: Ogroman je to dug koji se vuče godinama, zašto se ne otpiše ako nije naplativ?

Šerif Isović: Dug se može otpisati samo u skladu sa zakonom. Dugovanja po osnovu javnih prihoda su se gomilala više od 15 godina i posljedica su: zloupotreba obveznika, rada Porezne uprave, loših zakonskih i pravnih rješenja, dugotrajnih drugostepenih i sudskih postupaka, ograničavanja resursa za razvoj Porezne uprave i drugih razloga. Stanje duga jeste zabrinjavajuće i na to ukazujemo duže vrijeme. Više puta smo ukazivali na to da se problem duga treba sistemski rješavati, odnosno da treba donijeti zakon kojim bi se uredilo pitanje plaćanja poreznog duga. Ukazivali smo da jedna od primarnih reformskih aktivnosti treba biti rješavanje poreznog duga i iznalaženje mjera za sprečavanje rasta i nastajanja duga u budućnosti. U ovom pravcu Porezna uprava FBiH je još u novembru 2017. godine Federalnom ministarstvu finansija dostavila prijedlog nacrta Zakona o otpisu i naplati poreznog duga kojim bi se uredili uslovi, način i postupak otpisa i naplate dospjelog, a nenaplaćenog poreznog duga. Također, u cilju efikasnijeg provođenja postupka prinudne naplate Porezna uprava je Federalnom ministarstvu finansija dostavila i prijedlog izmjena i dopuna Pravilnika o procedurama prinudne naplate poreznih obaveza, prijedlog izmjena i dopuna Zakona o privrednim društvima i prijedlog Zakona o obrtu. Nažalost, ovi prijedlozi Porezne uprave nisu realizovani, a da jesu stanje bi bilo sigurno značajno bolje.

Patria: Vi ste pokušali prinudno naplatiti dug državnih kompanija ali je Vlada FBiH to zaustavila odlukom o konsolidaciji. Prema vašim zadnjim izvještajima to nije riješilo problem?

Šerif Isović: Generalno mislim da se problem kvalitetno ne može rješavati parcijalnim rješenjima, odnosno donošenjem zakona samo za određen broj poreznih obveznika. Parcijalna rješenja dovode do nejednakosti poreznih obveznika, a sigurno je da su dovela i do njihove neučinkovitosti što potvrđuju i statusi obveznika za koje su se donosila parcijalna rješenja, odnosno posebni zakoni. Naime, Zakonom o finansijskoj konsolidaciji privrednih društava u FBiH, koji je donesen 2014. godine, definisano je da se u toku postupka konsolidacije ne mogu pokrenuti postupci prinudne naplate nad imovinom privrednih društava sa većinskim učešćem državnog kapitala koja se konsoliduju. Od dana stupanja na snagu ovog zakona donesene su odluke o finansijskoj konsolidaciji za 23 porezna obveznika, od čega je 19 odluka donijela Vlada FBiH, a 4 odluke donijele su kantonalne vlade (Tuzlanskog i Hercegovačko-neretvanskog kantona). Od 23 obveznika za koja su donesene odluke o finansijskoj konsolidaciji, za 8 je pokrenut stečaj, 5 je u postupku prinudne naplate, a za 7 privrednih društava odlukama Vlade FBiH je produžen rok finansijske konsolidacije. Karakteristično je da je 15 obveznika od donešenja prve odluke o finansijskoj konsolidaciji do danas povećali porezni dug za preko 100 miliona KM, a samo 3 obveznika su izmirila obaveze, ali ne po ovom već po Zakonu o visini stope zatezne kamate na javne prihode.

Kada je u pitanju porezni dug, još početkom 2016. godine Porezna uprava je poduzela više mjera i aktivnosti na naplati duga i uputila više inicijativa, a neke od njih su: zamrzavanje duga i plaćanje zamrznutog duga na rate na period do pet godina bez obračuna kamata, otpis kamata, otpis troškova prinudne naplate, da se u roku od 15 dana plati 10% glavnog duga, otpis dijela glavnog duga (direktnih poreza starijih od 10 godina i doprinosa za zdravstveno osiguranje u slučajevima kada nije korištena zdravstvena zaštita), istovremena razmjena naloga za plaćanje između dužnika i korisnika sredstava javnih prihoda u slučajevima gdje postoje međusobne obaveze i potraživanja, da se dužnici oslobode obaveze osiguranja garancija ili da se propiše mogućnost osiguranja garancija putem mjenica, da se onemogući isplata plaća bez istovremene uplate poreza i doprinosa na plaće, da se banke zakonom obavežu da ne dozvoljavaju realizaciju naloga o isplati plaća bez plaćanja doprinosa, da se zakonom propiše da Porezna uprava s bankama ima on-line vezu, da se donese propis o poreznom knjigovodstvu, da se izvrše izmjene i dopune propisa kojima se reguliše naplata i prinudna naplata. Predlagali smo da su svi javni subjekti dužni plaćati tekuće obaveze blagovremeno, te ukoliko to ne izvrše da Porezna uprava, bez odlaganja, provede sve aktivnosti prinudne naplate, a u slučaju kašnjenja u otplati rata duže od 30 dana ili tekućih obaveza da se propiše obaveza pokretanja stečajnog postupka.

Paralelno s ovim prijedlozima, Porezna uprava je preporučila da svi organi upravljanja i osnivači dužnika hitno, a najkasnije u roku od 30 dana, izvrše analizu poslovanja, te provedu brze, ozbiljne i fundamentalne promjene svih ključnih aktivnosti koje će dovesti do smanjenja i racionalizacije troškova, povećanja obima rada i prihoda, kako bi se stvorili uslovi za blagovremenu uplatu javnih prihoda. Također, predložili smo da se zakonom zabrani obavljanje svih javnih funkcija rukovodiocima privrednih društava i drugih poslovnih subjekata koji su vršili utaje poreza ili su svjesno izbjegavali da prijave i plate porez.

Patria: Kako je moguće da JP Autoceste na kraju 2020. imaju dug od 60 miliona maraka?

Šerif Isović: To je pitanje za JP „Autoceste Federacije  BiH“ i ono prema članu 3. Zakona o Poreznoj upravi predstavlja poreznu tajnu, tako da na isto bez pismene saglasnosti „Autocesta“ ne mogu dati odgovor. Porezna uprava shodno Zakonu može objavljivati samo spisak poreznih dužnika koji su u prinudnoj naplati. Ovo nije dobro zakonsko rješenje iz više razloga, a jedan je i taj što je Uprava ponekad izložena javnim jednostranim prozivkama od poreznih obveznika koji u pravilu nisu legalno poslovali, a Uprava ne može da javno odgovori bez njihove pismene saglasnosti čime se javnost uskraćuje za potpunu informaciju, a o Upravi se razvija netačna percepcija njenog rada.  

Patria: Imamo praksu pojedinih privatnih kompanija da nakon velikih dugova za doprinose otvaraju firme, zašto se nije reagovalo na vrijeme za naplatu i kako spriječiti slične stvari?

Šerif Isović: Ta praksa je bila ranije, sada se u pravilu ne može registrovati nova firma ako vlasnik ima porezni dug. Naime, u postupku registracije poslovnih subjekata za koje je nadležan sud, prije dodjeljivanja identifikacionog broja provodi se postupak predregistracije. U postupku predregistracije na zahtjev nadležnog suda Porezna uprava će dodijeliti pripadajući identifikacioni broj poreznom obvezniku nakon što utvrdi da njegov osnivač ili vlasnik nema neizmirenih poreznih obaveza iz njene nadležnosti. Ukoliko Porezna uprava utvrdi da osnivač ili vlasnik ima neizmirenih poreznih obaveza, Porezna uprava će obustaviti proces dodjeljivanja identifikacionog broja poreznog obveznika dok se ne izvrši plaćanje poreznih obaveza. Postupak obustave dodjeljivanja identifikacionog broja može trajati najduže 12 mjeseci od dana zahtjeva suda. Nakon isteka tog perioda, Porezna uprava je dužna obavijestiti nadležni sud o ishodu zahtjeva za dodjeljivanje identifikacionog broja.

Patria: Imamo radnika kojima više godina nisu uplaćeni doprinosi za rad, kako da oni ostvare svoja prava ako vi niste mogli naplatiti, mora li u tim slučajevima Vlada FBiH izmiriti obaveze kako bi ljudi išli u penziju?

Šerif Isović: Vlada FBiH nema zakonsku obavezu da plaća dužnicima doprinose za njihove zaposlenike, međutim Vlada FBiH je u proteklim godinama značajna sredstva iz budžeta izdvojila za uvezivanje radnog staža i na taj način pomogla većem broju radnika da ostvare svoje pravo na penziju. 

Patria: Vi ste svoj status rješavali putem suda, otvoreno ste se zamjerali političkim lobijima, i to je uzelo danak. Koliko pojedinac može doprinijeti izgradnji pravednijeg društva?

Šerif Isović: Mislim da svaki pojedinac, a naročito onaj koji radi u javnom sektoru može dati veliki doprinos boljem društvenom stanju. To će se dogoditi ako svako svoj posao radi korektno i profesionalno. Mislim da ne treba posustajati pred bilo kakvim neracionalnim, nemoralnim i nezakonitim preprekama. Najveći problem ovog društava je nepravda, neracionalnost i neefikasnost. Ako bi se u odbrani i realizaciji ovih vrijednosti pravila sinergija i imala kritična masa na pozicijama sa kojih se mogu vršiti promjene tada bi se ovo društvo za kratko vrijeme značajno preporodilo. Za bolje društvo na mnogim pozicijama treba više profesionalaca i istinskih lidera koji će raditi i promovisati vrijednosti koje doprinose boljem i pravednijem društvu.   

Patria: Analizom vaših izvještaja stiče se dojam da oko 25 posto kontrolisanih ima neprijavljene radnike? Kakva je vaša procjena o obimu sive ekonomije?

Šerif Isović: Nažalost mi brze akcije i jesmo pokrenuli i iste provodimo zbog sive ekonomije i činjenice da značajan broj poreznih obveznika ne prijavljuje svoje radnike, ne evidentira promet, posluje bez rješenja za rad i dr.  Do sada smo u brzim akcijama otkrili 8.644 radnika koji su radili na crno, 2.974 obveznika koji su radili na crno bez odobrenja nadležnog organa, 2.689 obveznika koji nisu imali instaliran fiskalni uređaj i 8.118 obveznika koji nisu izdavali račune. Nažalost, zbog ovih nepravilnosti zapečatili smo 5.255 objekata i izdali prekršajne naloge u iznosu od preko 38,7 miliona KM.

Patria: Kakva je saradnja sa tužilaštvima, koliko imamo pokrenutih krivičnih postupaka za nepoštivanje poreznih zakona?

Šerif Isović: Saradnja sa tužilaštvima je relativno dobra. U ovoj godini Porezna uprava FBiH podnijela je nadležnim tužilaštvima 14 izvještaja o počinjenim krivičnim djelima iz oblasti poreza. Iznos utajenog poreza po podnesenim izvještajima je 1.717.340,16 KM. Također, nadležnim policijskim agencijama dostavljeno je 9 informacija o drugim krivičnim djelima.

Patria: Uvijek se u javnosti stiče dojam da porezna i inspekcije generalno državu grade samo u dijelovima gdje je većinsko bošnjačko stanovništvo. Kakva je kontrola i finansijska disciplina u Hercegovini i primorju?

Šerif Isović: Politika Porezne uprave je da ima isti odnos prema svim poreznim obveznicima neovisno gdje i koju djelatnost obavljaju. Parametar za kontrolu nije sjedište poreznog obveznika već finansijska i porezna disciplina, podnošenje poreznih prijava, promet po fiskalnim uređajima, plaćanje javnih prihoda, blagovremeno prijavljivanje zaposlenika i dr. Nastojimo provoditi ravnomjeran inspekcijski nadzor, a što se može vrlo lako vidjeti iz naših izvještaja o izvršenom inspekcijskom nadzoru na području cijele Federacije BiH. Također, mi provodimo značajne aktivnosti i edukacije zaposlenih u cilju jednakog postupanja prema svim poreznim obveznicima. Porezna uprava ima veliki broj zaposlenih i nije isključeno da se neki pojedinac ne ponaša po zacrtanoj politici i strategiji. Prema takvim slučajevima kad ih otkrijemo imamo aktivan odnos da ih spriječimo u njihovom djelovanju i preduzimamo mjere i obveznici mogu bez bilo kakve bojazni na naše otvorene linije uz punu diskreciju prijaviti takve zaposlenike.    

Patria: Šta uraditi da naplata javnih prihoda bude efikasnija i da imamo pravednije društvo?

Šerif Isović: Treba uraditi puno stvari. Porezni sistem je jedna od najvažnijih poluga i instrumenata razvoja svake razvijene države i može se reći da porezni kapacitet određuje kapacitet države. Osnovni cilj svake porezne politike trebao bi biti izgradnja poreznog sistema koji će za rezultat imati razvoj države, porast BDP-a, rast zaposlenih i rast standarda stanovništva uopće. Svakoj državi je potreban pravedan, jasan, jednostavan, precizan i nedvosmislen, postojan, stabilan, stimulativan i transparentan, a time i siguran porezni sistem koji će omogućiti ubiranje i naplatu prihoda uz minimalne troškove kako za obveznike, tako i za poreznu administraciju. Također, oporezivanje se treba zasnivati na potrebama razvoja zemlje i na ekonomskoj snazi poreznih obveznika. Porezi trebaju poticati pravičniju konkurenciju na tržištu, a porezni sistem omogućiti efikasnije i učinkovitije djelovanje poreznih organa i naplatu poreza. Ukoliko na ovim osnovama budemo gradili porezni sistem i njegovali princip sinergije svih aktera u ovom procesu efikasna naplata neće izostati. U tom smislu želim istaći da je Porezna uprava u proteklom periodu poticala zajedničku saradnju i u aktivnostima donošenja pravnog poreznog okvira. Pokrenula je više od 30 inicijativa za izmjene i dopune zakona i drugih propisa koji bi, da su prihvaćeni, doveli do značajnih pozitivnih efekata. Realizacija ovih prijedloga imala bi za rezultat pravednije oporezivanje, ukidanje doprinosa na teret poslodavca, povećanje porezne baze oporezivanjem prihoda koji nisu oporezovani ili su neadekvatno oporezovani, sprečavanje zloupotreba, pojednostavljenje sistema kontrole, obračuna i naplate javnih prihoda, povećanje discipline prijave i odjave radnika, veći broj prijavljenih radnika, povećanje naplate javnih prihoda, pravovremeno poduzimanje mjera od strane Porezne uprave, smanjenje troškova Uprave u nadzoru i naplati javnih prihoda, pravedniju socijalnu zaštitu zaposlenika, smanjenje fiktivnih isplata, veće djelovanje zakona vrijednosti na tržištu i bolju konkurenciju na tržištu, a što bi imalo pozitivne refleksije na ukupno stanje u privredi i društvu u cjelini.

Porezna uprava se konstantno ponaša kao društveno odgovorna institucija i konstatno je predlagala, i prije pandemije, određene reforme u poreznom sistemu, a time i fiskalnoj politici. Više puta sam isticao potrebu ozbiljne i sveobuhvatne porezne reforme koja je, po meni, u pravom smislu izostala. Odgovore na pitanje zašto je to tako prije svega treba tražiti od onih koji su inicijatori, odnosno od onih koji predlažu prve prijedloge zakona i podzakonskih akata. Moram priznati da često pomislim da su naš porezni sistem i porezna politika ”zarobljeni“, pa i ”privatizirani“ od strane njihovih predlagača i sa ovakvom praksom donošenja zakona treba prestati.