print

Reagiranje Porezne uprave Federacije BiH u vezi Izvještaja o finansijskoj reviziji

Objavljeno:20.08.2021

Vijest nije čitana ako nije negativna, a poseban začin joj daje izvor Porezne uprave kojem je onemogućeno sticanje ličnih interesa. Piscu zbog „povjerljivog“ ili prijateljskog odnosa ona izgleda vjerodostojna, s tendencijom da se kod javnosti proizvede ista percepcija. Stoga zbog objektivnog i istinitog informisanja obavještavamo javnost da je Ured za reviziju institucija Federacije BiH u drugoj polovini decembra 2020. godine započeo reviziju poslovanja Porezne uprave Federacije BiH za 2020. godinu, odnosno reviziju finansijskih izvještaja i reviziju usklađenosti i nakon izvršene revizije 10.08.2021. godine Poreznoj upravi Federacije BiH pod brojem:01-02-06-11-1-2328-6/20 dostavio Izvještaj o finansijskoj reviziji. Izvještaj se može pogledati na web adresi: https://www.vrifbih.ba/wp-content/uploads/ 2021/08/FR_2020_PUFBiH Izvjestaj_ Konacan 09082021.pdf

U predmetnom izvještaju između ostalog je navedeno:

“Prema našem mišljenju finansijski izvještaji istinito i fer prikazuju u svim materijalnim aspektima, finansijski položaj Porezne uprave Federacije BiH na 31. 12. 2020. godine i izvršenje budžeta za godinu koja se završava na taj dan u skladu s prihvaćenim okvirom finansijskog izvještavanja.”

Vjerujemo da su revizorski dokazi koje smo pribavili dovoljni i odgovarajući da osiguraju osnovu za naše mišljenje.

Uz reviziju finansijskih izvještaja Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine za 2020. godinu, izvršili smo i reviziju usklađenosti aktivnosti, finansijskih transakcija i informacija s relevantnim zakonima i drugim propisima.

Prema našem mišljenju, osim za navedeno u odjeljku Osnova za mišljenje s rezervom, aktivnosti, finansijske transakcije i informacije Porezne uprave Federacije BiH za 2020. godinu u skladu su, u svim materijalnim aspektima, sa zakonima i drugim propisima koji su definisani kao kriteriji za datu reviziju.

U osnovi za mišljenje s rezervom navedeno je: “Nije se efikasno upravljalo zaplijenjenom imovinom, jer se na stanju nalazi imovina koja je zaplijenjena prije više godina, a za koju se još plaća zakup za skladišno-poslovi prostor.” Naime, riječ je o zaplijenjenoj imovini u iznosu od 55.220.768 KM koja je najvećim dijelom data poreznim obveznicima na čuvanje, iako je ovakav način skladištenja izuzetak, a u svim slučajevima nisu zaključeni ugovori o skladištenju. Navedeno nije u skladu sa Zakonom o poreznoj upravi Federacije BiH i Pravilnikom o procedurama prinudne naplate poreznih obaveza.

U vezi prednje navedenog kao i u negativnom kontekstu medijima napisanih članaka u vezi izvršne revizije ovim putem želimo upoznati javnost o određenim činjenicama koje su u vezi s navedenim, a koje ukazuju na stvarno stanje stvari.

Porezna uprava Federacije BiH ne posjeduje vlastita skladišta, a nema ni adekvatan prostor za rad zaposlenika, pa je prisiljena uzimati prostore i skladišta u zakup.

Stanje zaliha se utvrđuje popisom, a revizija u ovom slučaju nije vršila popis, pa se ne može govoriti o stvarnom stanju zaliha na skladištu i to po pitanju robe oduzete u inspekcijskom nadzoru, robe dostavljene od Finansijske policije tako i imovine oduzete u prisilnoj naplati, kao i imovine Porezne uprave koja je rashodovana ili stavljena van upotrebe.

Znači na skladištima za koje se plaća zakup ne drži se samo oduzeta roba (oduzeta i zaplijenjena roba su značajno različite stvari) već se u skladištima čuva roba/imovina po četiri osnova i to:

  1. roba oduzeta zbog nezakonitog poslovanja u inspekcijskom nadzoru PUFBIH,
  2. roba oduzeta od strane Finansijske policije, a dostavljena PUFBiH,
  3. imovina zaplijenjena u prisilnoj naplati radi naplate poreznog duga i
  4. imovina Porezne uprave koja je rashodovana ili stavljena van upotrebe.

Revizija se fokusirala na evidencije koje se odnose samo na 2020. godinu, a mediji i revizija nisu javnosti objavili kretanje stanja predmetnih zaliha na skladištima ne navodeći između ostalog i sljedeće činjenice:

a) da su postupci prodaje bili važećim propisima obustavljeni u periodu od proglašenja nesreće prouzrokovane pojavom koronavirusa tj. u periodu od 16.03. do 30.06.2020. godine (Odluka Vlade Federacije BiH o proglašenju nesreće uzrokovane pojavom koronavirusa broj 408/2020 od 16.03.2020. godine i Zakon o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica ("Sl. novine FBiH", br. 28/2020).

b) da je i nakon 01.07.2020 godine, zbog ograničenog okupljanja i kretanja bilo rizično i u nekim slučajevima neprovedivo organizovanje javnih aukcija, direktnih prodaja i licitacija,

c) period trajanja zakupa, površina skladišta koja se koristi, način vršenja izbora zakupodavaca, po kojim cijenama je plaćan zakup, da li se cijena zakupa tokom trajanja zakupa povećavala ili smanjivala… itd., 

d) koji kantonalni porezni uredi koriste skladišta u zakupu,

e) koja je struktura naprijed navedena četiri osnova skladištenja imovine,

f) koja količina i koja je vrijednost oduzete robe od strane inspektora Porezne uprave, a koja količina i vrijednost je dostavljena od strane Finansijske policije, 

g) kako i pod kojim propisima je oduzeta predmetna roba ili koji su propisi važili u vrijeme oduzimanja, te na koji način i po kojim se propisima oduzeta roba mogla prodavati nakon oduzimanja.

Izostavljanje ovih i drugih činjenica pruža potpuno drugačiju sliku stanja od stanja predstavljenog javnosti, a koje se tiče poštivanja propisa i racionalnosti poslovanja Porezne uprave, a nedobronamjernim prostor za manipulaciju i huškanje protiv Porezne uprave.

Svi ugovori o zakupu skladišta su uglavnom zaključeni prije 2014. godine i zakupci se nisu mijenjali samo je smanjen iznos zakupnine. Tako je Porezna uprava do 2015. godine plaćala ukupnu godišnju zakupninu u iznosu od 65.673,09 KM, a u 2020. godišnju zakupninu od 60.662,97 KM.

Bitno je napomenuti da je Ured za reviziju vršio reviziju poslovanja Porezne uprave nakon zaključenja ovih ugovora (od 2001. do 2014. godine vršena revizija svake godine osim za 2011. godinu) i da nije imao primjedbi i to kako na zaključene ugovore tako i na postupke postupanja s imovinom na skladištima.

Oduzeta roba koja se navodi u medijima oduzeta je u periodu od 1999. do 2003. godine. Prodaja zlata je prvi put pokušana dolaskom novog menadžmenta. Međutim na dva javna poziva za prodaju niko od potencijalnih kupaca se nije javio. Također, i ako je roba oduzeta prije više godina ovo pitanje prethodne revizije nisu problematizirale.

Sve do 18.01.2018. godine postupanje s oduzetom robom bilo je propisano Uredbom o načinu i postupku raspolaganja oduzetom robom od pravnih i fizičkih lica ("Službene novine Federacije BiH", broj 15/02).

Suočavajući se s problemima u prodaji oduzete robe, tako i prodaje robe u prisilnoj naplati Porezna uprava je konstantno počev od 2016. godine upućivala više inicijativa za donošenje i izmjenu propisa za uređenje načina i postupaka prodaje oduzete robe, a i postupaka prisilne naplate. Kad je u pitanju oduzeta roba Porezna uprava je naprimjer 25.12.2017. godine dostavila nadležnim nacrt Uredbe o načinu i postupku raspolaganja oduzetom robom. Međutim, nakon ove inicijative donesena je Uredba o prestanku važenja Uredbe o načinu i postupku raspolaganja oduzetom robom od pravnih i fizičkih lica (Sl. novine FBiH broj 3/2018), pa se oduzeta roba koja se zatekla na skladištima nije mogla prodavati ili poklanjati bez sudske odluke. Zbog navedenog Porezna uprava je dužna voditi evidenciju i čuvati predmetnu robu do okončanja sudskog postupka. Također, Porezna uprava je upućivala prijedloge za pokretanje postupka ustupanja imovine Federaciji BiH, ali o istom nikada nije dobila odgovor.  

Da se revizija bavila kretanjem robe na skladištu konstatovala bi da je samo u jednoj godini s jednog skladišta prije 2020. godine, a nakon provedene procedure u prekršajnom postupku po odluci sudova uništeno 214 aparata za igre na sreću koji su oduzeti u inspekcijskom nadzoru i u skladu sa sudskim odlukama, određenim udruženjima predato je 89 TV uređaja (plazme, LCD-ovi) računari i druge opreme, da je roba oduzeta u inspekcijskom nadzoru po Uredbi ustupana Ministarstvima za socijalnu politiku, zdravstvo, izbjeglice i raseljena lica...

PU FBIH je svake godine vršila popis imovine pa tako i navedene imovine i popisne komisije su na svim popisnim listama stavljale napomenu da je pojedina roba propala, da nije za prodaju niti za bilo koju upotrebu. Sve popisne liste bile su dostupne reviziji izvršenim u periodu od 2001. do 2014. godine. Međutim, zbog nepostojanja sudskih i drugih odluka predmetna roba se nije brisala s popisnih lista i evidencija, a nebrisanje oduzete imovine ne znači da se za istu plaća zakup. Svakom dobronamjernom i razumnom čovjeku je jasno da prehrambeni artikli (kolači) ne mogu stajati na skladištu 20 godina.

U vezi navoda koji se odnose na robu i imovinu koja je ostavljena poreznim obveznicima na čuvanje nije navedena činjenica da se u značajnom iznosu radi o nekretninama i da se o zapljeni imovine shodno članu 54 Zakona o poreznoj upravi FBIH sačinjava zapisnik koji na osnovu člana 77. Zakona o upravnom postupku („Službeni novine Federacije BiH“, broj 2/98, 48/99) predstavlja javnu ispravu i na kojem su navedene odredbe člana 55. i 56. Pravilnika o procedurama prinudne naplate shodno kojima je porezni obveznik obavezan da čuva i štiti uskladištenu robu, da je vrati kada se to traži, da s njom postupa s odgovarajućim oprezom i da snosi građansku i krivičnu odgovornost za neispunjavanja navedenih obaveza. Također, je zanemarena činjenica da je za svu robu koja je zaplijenjena na ime prisilne naplate poreznog duga i ostavljena obveznicima na čuvanje vršen zakup skladišta tada bi za to bila potrebna velika novčana sredstva za: zakup skladišta i osiguranje zaplijenjene imovine, a koja Porezna uprava ne posjeduje niti su joj ikada odobrena u budžetu. Ovdje je potrebno ukazati da je prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o Poreznoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine (Sl. novine FBIH br. 4/10) članom  55 propisano da Vlada Federacije BiH podzakonskim aktom u roku od šezdeset (60) dana od dana stupanja na snagu izmjena Zakona propiše način i postupak davanja i preuzimanja zaplijenjene imovine, a što nije izvršeno.

Potpuno je netačna konstatacija da Porezna uprava nema izvještaje i evidencije o stanju zaplijenjene imovine i prodaji imovine za svakog obveznika pojedinačno. Nažalost, zbog nedostatka finansijskih sredstava Porezna uprava nije nabavila i razvila softver da se značajni podaci automatski obrađuju već se to radi ručno, pa je za obradu informacija potrebno više vremena i ljudskih resursa. Izdvajanje sredstva za informacione sisteme poreznih uprava u zemljama Evropske Unije iznosi oko 15% budžeta, a Poreznoj upravi FBiH odobrena sredstva u 2020. godini za hardverske i softverske poslove iznose 1,99% budžeta. Javnost također, treba da zna da je odobreni budžet Poreznoj upravi FBiH za 2015, 2016, 2017 i 2018. godinu bio manjinego u 2014. godini, a u 2020. godini budžet je bio na nivou 2014. godine. Međutim, u odnosu na 2014. godinu rast javnih prihoda za koje je nadležna PUFBiH bio ccc. 35%. Treba istaći i konstatacije MMF da sredstva koja se odobravaju Poreznoj upravi za IT su daleko ispod standarda za razvijene porezne uprave, pa i pored toga u posljednjim godinama razvili smo i uspostavili 122 izvještaja čiji je cilj učinkovitije poslovanje i to: nPIS 46 izvještaja, JS 13 izvještaja, knjigovodstvo 15 izvještaja, prinudna naplata 4 izvještaja, CBOM 10 izvještaja, ADRIS 34 izvještaja...

Također se ne može zamjeriti što je naviše prodaja izvršeno direktnom prodajom. Porezna uprava ne može utjecati na način prodaje imovine iz razloga ako se na aukcijama ne pojave kupci, Porezna uprava mora obaviti direktnu prodaju u skladu sa Zakonom i Pravilnikom.

Zaposlenicima Porezne uprave koji predano i čestito rade sasvim je jasno da što više radimo i što postižemo bolje rezultate, da ćemo trpjeti posljedice različitih interesa i mi ne očekujemo da nam aplaudiraju: oni kojima su riječi pune ljubavi prema državi, a državi uskraćuju njeno, oni od kojih smo u proteklom periodu naplatili više od 1,5 milijardi javnih prihoda, oni kod kojih smo otkrili preko 8.535 radnika koji su radili na crno, od onih protiv kojih su podnesene krivične prijave, onih koji su zbog nezakonitosti sankcionisani i kojima je samo u tzv.brzim akcijama izrečeno preko 38 miliona novčanih kazni. Nas će svi ti nekorektni napadi ojačati kao što će nas ojačati i svaka konstruktivna i dobronamjerna kritika.

Zahvaljujemo se Uredu za reviziju institucija Federacije BiH na datim preporukama koje ćemo realizirati u skladu s našim finansijskim mogućnostima.

U skladu sa zakonskim rješenjima kao i do sada potpuno ćemo biti transparentni za javnost i nadamo se da će se prilikom prenošenja vijesti o radu PUFBIH postupati u skladu s Kodeksom za štampu i online medije Bosne i Hercegovine i da niko neće uz priču o najvećem poreznom dužniku objaviti sliku urednika nekog medija.

Smatramo da uloga medija treba da bude u funkciji istinitog i objektivnog izvještavanja javnosti. Istinito i kvalitetno izvještavanje javnosti pomoći će da se što bolje uspostavi sistem pravičnosti i efikasnosti u radu svih institucija pa i Porezne uprave, kao i jačanju porezne svijesti i sveukupnom razvoju države. Nikada nismo imali problem priznati, da je Porezna uprava institucija koja se suočava s raznim problemima i slabostima kao i cjelokupan sistem u našoj zemlji i mi te probleme nikada nismo krili. O njima smo vrlo često izvještavali i govorili, i to ćemo i dalje činiti. Međutim, želimo naglasiti da smo mi institucija koja u posljednjih nekoliko godina provodi značajne pozitivne reforme i dobre rezultate. Uposlenici Porezne uprave i ako rade u oskudnim uslovima dali su ogromne napore i želju za promjenama.

Naše rezultate su tokom svih prethodnih nekoliko godina priznavali i isticali zvaničnici Međunarodnog monetarnog fonda, Evropske komisije, Svjetske banke, poslovne i akademske zajednice ali i građani koji nam putem posebnih kanala komunikacije koje smo omogućili šalju anonimne ili otvorene prije za razne nepravilnosti i nezakonitosti, ali i pohvala za naš rad i efikasnost.

 

 

Porezna uprava Federacije BiH