print

Šerif Isović, v.d.direktora Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine

Objavljeno:24.04.2020

Intervju za sedmični časopis "Stav", objavljen 23.04.2020.godine

 

Trebamo prvo ispraviti postojeću nepravdu pa tek onda raspoređivati teret krize

 

Ako se uzme u obzir da se, prema Prijedlogu Zakona, subvencija doprinosa može odnositi i na više od 350.000 radnika, može se očekivati mjesečno izdvajanje oko 100 miliona KM. Također, Vlada priprema i prijedlog izmjena budžeta za 2020. godinu u okviru kojih će se osloboditi značajna sredstva za pomoć privredi. Samo do 16. aprila 2020. godine imamo smanjenje broja zaposlenih za 21.921, na čije se plaće neće obračunavati porezi i doprinosi, te polazeći od prosječnog iznosa doprinosa po radniku iz prethodne godine, imat ćemo smanjenje prihoda samo po ovom osnovu mjesečno za preko 12 miliona KM. Također, prestanak radnog odnosa i slanje otpuštenih radnika na zavode za zapošljavanje koštat će kantonalne zavode za zapošljavanje na mjesečnom nivou oko 8 miliona KM

 

Razgovarao: Jakub SALKIĆ

 

Za subvencioniranje doprinosa, prema predloženom tzv. “korona zakonu”, Federacija BiH izdvajat će svakog mjeseca oko 100 miliona maraka, objašnjava u intervjuu za Stav v.d.direktora Porezne uprave FBiH Šerif Isović, koji ovom prilikom govori i o ulozi Porezne uprave u ovom teškom vremenu, poreznim rasterećenjima, ali i koristima zakona koji je u proceduri.

 

STAV: S obzirom na to da je Porezna uprava obavezna prikupljati javne prihode, a s druge strane treba imati i osjećaj za situaciju u kojoj se nalazi privreda, kako Vi vidite ulogu Porezne uprave u ovom izazovnom vremenu?

ISOVIĆ: Uloga Porezne uprave dvostruka je i s jedne strane ona treba da bude efikasna i racionalna u ubiranju javnih prihoda, a s druge strane treba da bude dobar servis poreznim obveznicima. Porezna uprava se i u prethodnom periodu ponašala kao društveno odgovorna institucija i sve što smo činili bilo je usmjereno u tom pravcu, a to radimo i u ovim kriznim uvjetima.

Na samom početku pojave pandemije reagirali smo brzo i poduzeli niz mjera koje su imale za cilj kontroliranje situacije i zaštitu zdravlja svih zaposlenika Uprave, poreznih obveznika i građana. Uputili smo i apel i poziv svim građanima koji dolaze u Poreznu upravu da se pridržavaju svih preporuka Kriznog štaba koje su postavljene u svim organizacionim jedinicama Porezne uprave Federacije BiH, da bez potrebe ili poziva ne dolaze u organizacione jedinice Uprave, a ako već dolaze, da to bude samo ako je to neophodno i da se u tom slučaju što kraće zadržavaju u prostorijama, a posebno da izbjegavaju stajanje u redovima i da drže odstojanje od 1,5 m.

Zatim smo zbog opasnosti od dolaska stranaka pozitivnih na virus zabranili izravan kontakt sa strankama i prešli na komunikaciju s obveznicima putem e-maila, telefona, faksa i pošte i mogu reći da do sada nijedan od 1.246 zaposlenika Uprave nije pozitivan na virus iako smo zbog dolaska stranaka pozitivnih na virus imali u izolaciji dvije ispostave. Reducirali smo i osigurali minimalan broj zaposlenika za rad sa strankama i izvršenje nužnih poslova.

Kontinuirano smo pozivali porezne obveznike da porezne prijave dostavljaju putem pošte, e-maila i faksa. Pored toga, rok za predaju poreznih prijava produžili smo do 30. aprila 2020. godine, odnosno za 30 dana od zakonom propisanog roka. Odgodili smo sve javne prodaje zaplijenjene imovine poreznih obveznika u prinudnoj naplati. Od 1. aprila 2020. godine poreznim obveznicima omogućili smo novu uslugu pregleda sintetičke i analitičke porezne kartice za sve porezne obveznike koji svoje prijave podnose elektronski.

Ova usluga omogućuje poreznim obveznicima da sa svog računara pristupe svojoj poreznoj kartici u Poreznoj upravi i provjere svoja porezna zaduženja i uplate, te da li su podaci tačni. Ova će usluga racionalizirati njihovo i naše poslovanje, olakšati i ubrzati komunikaciju s Poreznom upravom i omogućiti brže dobijanje uvjerenja o plaćenim obavezama.

Mi ćemo se i nakon ove krize držati svih principa svoje vizije i misije jer cijenimo da je to jedini ispravan put koji je prihvatljiv za čitavo društvo. Naglašavam da smo i u proteklom periodu u cilju izvršenja naše vizije i misije poticali i gradili sinergiju sa svim pozitivnim faktorima: građanima, medijima, računovodstvenom i revizorskom profesijom, sigurnosnim i kontrolnim institucijama i agencijama i na tome ćemo nastaviti raditi i ubuduće jer smo se uvjerili da upravo tom zajedničkom sinergijom možemo napraviti puno pozitivnih stvari.

 

STAV: Već se osjeti pad broja zaposlenih, preciznije, hiljade ljudi ostalo je bez posla, što će svakako utjecati na prihode od poreza i doprinosa. Koliki pad prihoda očekujete u ovoj godini? Imate li neku procjenu o utjecaju ove situacije s virusom na javne prihode?

ISOVIĆ: Zbog neizvjesnosti koliko će ovo trajati i činjenice da je pandemija globalni problem, u ovom trenutku veoma je nezahvalno praviti neke pouzdane procjene utjecaja pandemije na javne prihode i budžete BiH, Federacije BiH, kantona, općina i fondova i mi za sada nismo pravili precizne procjene. Međutim, Porezna uprava prikuplja prihode za Federaciju BiH, kantone i općine i već u mjesecu martu ove godine u odnosu na mjesec mart prošle godine zabilježen je pad javnih prihoda koje prati Porezna uprava Federacije BiH od 70 miliona KM.

Također, samo do 16. aprila 2020. godine imamo smanjenje broja zaposlenih za 21.921 na čije se plaće neće obračunavati porezi i doprinosi, te polazeći od prosječnog iznosa doprinosa po radniku iz prethodne godine, imat ćemo smanjenje prihoda samo po ovom osnovu mjesečno za preko 12 miliona KM. Također, prestanak radnog odnosa i slanje otpuštenih radnika na zavode za zapošljavanje koštat će kantonalne zavode za zapošljavanje na mjesečnom nivou oko 8 miliona KM. Smanjenje privrednih aktivnosti dovest će i do smanjenja prihoda od PDV-a i akciza tako da će to kroz raspodjelu prihoda od indirektnih poreza utjecati i na budžet BiH i na budžete Federacije BiH, kantona, općina.

 

STAV: Jesu li firme, ili barem jedan dio njih, došle u situaciju da ne mogu izvršavati svoje obaveze prema državi i radnicima?

ISOVIĆ: Nismo se bavili zvaničnom analizom da li su pojedinačne firme došle u situaciju da ne mogu izvršavati svoje obaveze. Međutim, postoje firme koje su dobro poslovale a koje su odjavile sve svoje zaposlene ili više od 90 posto zaposlenih. Mislim da je veći broj firmi koje su bile na granicama svoje rentabilnosti, a koje su izgubile prihode, došao u poziciju da ne mogu izvršavati obaveze prema radnicima i državi, zbog čega i vrše otpuštanje radnika.

 

STAV: Nedavno ste predložili 11 mjera za spas ekonomije. Koliko je od toga našlo svoje mjesto u tzv.“korona zakonu”, koje od tih mjera smatrate vitalnim za spas ekonomije?

ISOVIĆ: Iz osjećaja potrebe za hitno poduzimanje mjera, a i pokretanja sinergije da se poduzmu brze aktivnosti, predložio sam 11 aktivnosti za koje sam u tom trenutku smatrao da ih odmah na početku krize treba poduzeti kako bi se posljedice pandemije ublažile.
Moram reći da sam prema predloženim mjerama sačinio i prijedlog zakona koji je mogao poslužiti kao dobra polazna osnova za raspravu i donošenje mjera, ali u konačnici mislim da u ovom momentu, a i generalno, i nije bitno i presudno ko nešto predlaže već šta predlaže i u svemu tome najvažnije je da usvojena rješenja budu kvalitetna, učinkovita i u općedruštvenom interesu.

Stoga svi koji su u poziciji da odlučuju i glasaju u Parlamentu treba da se zaokupe problemom i predlože pravedna, kvalitetna, realna i provodiva rješenja. Za Poreznu upravu jako je važan tehnički aspekt primjene zakona, odnosno da je on prilagodljiv našem informacionom sistemu, te jasan i razumljiv kako za nas, tako i za naše porezne obveznike.

Vlada Federacije BiH predložila je Parlamentu Federacije BiH Zakon o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica, koji je pripremilo Federalno ministarstvo finansija. Pretpostavljam da su ovim Zakonom predložene određene mjere u skladu s realnim mogućnostima Vlade. Prema svom sadržaju, Zakon se u najvećoj mjeri odnosi na mjere fiskalne politike, a najznačajnija stavka jeste subvencioniranje doprinosa na minimalnu bruto plaću od 590 KM ili dohodak od 407,10 KM.

Ako se uzme u obzir da se, prema Prijedlogu Zakona, subvencija doprinosa može odnositi i na više od 350.000 radnika, može se očekivati mjesečno izdvajanje oko 100 miliona KM. Također, Vlada priprema i prijedlog izmjena budžeta za 2020. godinu u okviru kojih će se osloboditi značajna sredstva za pomoć privredi. Mislim da je većina poslodavaca zadovoljna predloženim mjerama, ali s druge strane, mnogi od njih su nezadovoljni sporošću samog donošenja mjera.

U tom smislu, evidentno je da se ovaj prostor sporosti koristi i za neke “političke obračune” i nerealne zahtjeve, a što u ovom trenutku sigurno nije u općedruštvenom interesu. U javnosti je plasirano dosta najava amandmana, tako da mislim da sve te amandmane treba dobro proučiti, i to kako s ekonomskog, tako i s pravno-tehničkog aspekta. Posebno je važno da donesemo zakon koji, pored toga što će sadržavati učinkovite mjere pomoći, neće omogućiti zloupotrebe i koji će za rezultat imati racionalnije i efikasnije poslovanje javnog sektora.

Cijenim da trebamo raditi brzo, praviti sinergiju i podržati napore Vlade Federacije BiH u iznalaženju i primjeni realnih i provodivih rješenja, jer moramo priznati da mi posljedice pandemije ne možemo potpuno eliminirati, ali ih sigurno možemo ublažiti.

 

STAV: Smatrate li da je predloženi Zakon dovoljno dobro izbalansiran da ne napravi preveliki pritisak na javne prihode, a istovremeno da bude konkretna pomoć privredi?

ISOVIĆ: Po mom mišljenju, realno je nemoguće donijeti zakon koji bi riješio sve posljedice pandemije, ali je moguće donijeti propise koji će te posljedice značajno umanjiti. Prijedlog ovog Zakona ima i dobrih stvari i stvari koje treba dograditi i dopuniti. Mislim da Zakonom treba nametnuti i određena pravila ponašanja bankama, nižim organima vlasti i javnom sektoru, jer ćemo u protivnom imati različit odnos, različito postupanje, a što će na izvjestan način predstavljati i neki vid diskriminacije prema poreznim obveznicima i građanima.

 

STAV: Obično se kaže da svi trebamo podnijeti teret krize podjednako. Gdje moramo praviti rezove, od koga najviše uzimati, kome davati...?

ISOVIĆ: S ciljem uspostave poštenije raspodjele javnih prihoda, mislim da smo i ranije trebali praviti “rezove” i sređivati stanje, tako da je sadašnje stanje možda i dobra prilika i šansa da se kvalitetnije racionalizira poslovanje javnog sektora i propiše pravednije, racionalnije i efikasnije korištenje budžetskih, odnosno svih javnih sredstava.

Ovo je prilika da se ispravi i nepravda prema Poreznoj upravi i zaposlenicima Porezne uprave, jer je u najmanju ruku nepošteno da se u dužem periodu Upravi daju manja sredstva za njeno poslovanje i da su zaposlenici Porezne uprave značajno manje plaćeni za svoj rad od drugih zaposlenika koji su korisnici javnih sredstava, a za koje Porezna uprava ubire prihode.

Neprihvatljivo je da se iz budžeta više sredstava doznači poreznim dužnicima nego što se Poreznoj upravi odobri sredstava za razvoj informacionog sistema i uvjeta rada zaposlenika u cjelini, a plaće nekih od tih dužnika značajno su veće od plaća zaposlenika Porezne uprave. Prema tome, ako želimo podijeliti teret krize podjednako, trebamo prvo ispraviti postojeću nepravdu pa tek onda raspoređivati teret krize. Nepošteno će biti ako se uvedu mjere štednje linearno za sve institucije i sve zaposlene, bez prethodne ispravke pogodnosti koje neki imaju, a objektivno i moralno im ne pripadaju.

 

STAV: Da li će ova kriza potaknuti odlučniji rad na poreznom rasterećenju privrede, na ispunjavanju zahtjeva koji nisu bili provodivi u ranijem periodu? Recimo, imamo ogromne prihode kladionica, a nije se uspjelo ranije dovoljno oporezovati ove aktivnosti.

ISOVIĆ: Ja sam više puta isticao potrebu ozbiljne i sveobuhvatne porezne reforme koja je u pravom smislu po meni izostala. Odgovore na pitanje zašto je to tako prije svega treba tražiti od onih koji su inicijatori, odnosno od onih koji predlažu prve prijedloge zakona i podzakonskih akata. Moram priznati da često pomislim da su naš porezni sistem i porezna politika “zarobljeni” pa i “privatizirani” od strane njihovih predlagača i s ovakvom praksom donošenja zakona treba prestati.

Naime, porezni propisi u Federaciji BiH su se u posljednjih 20-tak godina često mijenjali i dopunjavali. Ovo je radi pojašnjenja propisa zahtijevalo donošenje većeg broja podzakonskih akata, tumačenja, stavova i mišljenja, što dovodi do složenosti ubiranja poreza i za Poreznu upravu i za porezne obveznike i značajno povećava troškove. Sigurno je da su ovakvi propisi poreznim obveznicima prouzrokovali značajne nepotrebne troškove, kao i Poreznoj upravi Federacije BiH, a stranim investitorima slali su neadekvatnu poruku i u konačnici imali negativne implikacije na privredni razvoj Bosne i Hercegovine u cjelini. 

Porezni sistem jedna je od najvažnijih poluga i instrumenata razvoja svake savremene i moderne države i može se reći da porezni kapacitet određuje kapacitet države. Osnovni cilj svake porezne politike trebao bi biti izgradnja poreznog sistema koji će za posljedicu imati razvoj države, porast BDP-a, rast zaposlenih i rast standarda stanovništva uopće.

Svakoj državi potreban je pravedan, jasan, jednostavan, precizan i nedvosmislen, postojan i stabilan, stimulativan i transparentan, a time i siguran porezni sistem koji će omogućiti ubiranje i naplatu prihoda uz minimalne troškove kako za obveznike, tako i za poreznu administraciju. Također, oporezivanje se treba zasnivati na potrebama razvoja zemlje i na ekonomskoj snazi poreznih obveznika.

Porezi trebaju poticati pravičniju konkurenciju na tržištu, a porezni sistem omogućiti efikasnije i učinkovitije djelovanje poreznih organa i naplatu poreza. Porezna uprava je u proteklom periodu poticala zajedničku saradnju i u aktivnostima donošenja pravnog poreznog okvira.
Pokrenula je više od 30 inicijativa za izmjene i dopune zakona i drugih propisa koji bi doveli do značajnih pozitivnih efekata.

Realizacija ovih prijedloga imala bi za rezultat pravednije oporezivanje, ukidanje doprinosa na teret poslodavca, povećanje porezne baze oporezivanjem prihoda koji nisu oporezovani ili su neadekvatno oporezovani, sprečavanje zloupotreba, pojednostavljenje sistema kontrole, obračuna i naplate javnih prihoda, povećanje discipline prijave i odjave radnika, veći broj prijavljenih radnika, povećanje naplate javnih prihoda, pravovremeno poduzimanje mjera od strane Porezne uprave, smanjenje troškova Uprave u nadzoru i naplati javnih prihoda, pravedniju socijalnu zaštitu zaposlenika, smanjenje fiktivnih isplata, veće djelovanje zakona vrijednosti na tržištu i bolju konkurenciju na tržištu, a što bi imalo pozitivne refleksije na ukupno stanje u privredi i društvu u cjelini.

Da smo, primjera radi, realizirali samo prijedlog Porezne uprave od kraja 2015. godine, kada smo predlagali ukidanje doprinosa na teret poslodavca od 10,5 posto i podizanje minimalne mjesečne plaće i osnovice za obračun doprinosa svake godine za 50 do 100 KM, tj. da smo to uradili prije 4 godine, danas bismo u krizu ušli sa zbirnom stopom doprinosa od 31 posto, a ne od 41,5 posto, a pandemiju bismo dočekali s minimalnom plaćom od preko 600 KM.

U ovom slučaju možemo zaključiti da nije dobro što smo poreznom politikom duže godina ograničavali dohodak, a time i potrošnju, i tako doprinosili usporavanju privrednog rasta i razvoja. Naime, minimalna osnovica za obračun doprinosa je za 10 godina porasla s 300 KM (2010. godine) na 339 KM (2019. godine), tj. povećala se za samo 39,00 KM.
Međutim, potrebna plaća za isplatu minimalne penzije od 371 KM iznosi 880 KM, pa tako imamo nerazumnu situaciju da je minimalna plaća na koju se plaćaju doprinosi 2,5 puta manja od plaće koja osigurava minimalnu penziju. U Federaciji BiH oko 170.000 radnika primalo je bruto plaću do 880 KM, što znači da oni neće od svog rada zaraditi minimalnu penziju, pa nakon što odu u mirovinu, primat će minimalnu penziju. Znači, mi smo fiskalnom politikom doprinijeli tome da će jedna trećina našeg stanovništva biti na minimalnoj penziji. S druge strane, zamislite da je 170.000 ljudi mjesečno trošilo samo 100 KM više, koji bi to efekt bio za društvo i državu. E sad možete uvidjeti kakve smo efekte izgubili bez bilo čije odgovornosti!

 

STAV: Sada je više nego ranije potrebna porezna disciplina, ali i osjetljivost prema nedaćama privrednika. Otvara li to prostor za zloupotrebe, za neopravdano izbjegavanje poreznih obaveza?

ISOVIĆ: Politika Porezne uprave je da će na sve načine nastojati pomagati porezne obveznike koji žele da legalno posluju, a iskazati odlučnost prema svim onim obveznicima koji nezakonito posluju i imaju namjeru da izbjegavaju plaćanje javnih prihoda. Mi ćemo se efikasnije suprotstavljati svim zloupotrebama u onoj mjeri u kojoj budemo osposobili svoje kapacitete, a logično je da restriktivan odnos prema Poreznoj upravi neće doprinositi njenom efikasnijem radu, a što nije ni u općedruštvenom interesu.

Porezna uprava Federacije BiH vrlo je svjesna da je ovo moment koji će neki porezni obveznici iskoristiti kao priliku da nastave svoje nezakonite radnje i nepoštivanje poreznih zakona. Mi želimo kazati da smo mi prema tim obveznicima spremni djelovati represivno i da ćemo biti odlučni da ih sankcioniramo i da spriječimo njihovo nezakonito postupanje.

S druge strane, poručujemo poreznim obveznicima koji su redovni u plaćanju svojih poreznih obaveza i koji posluju u skladu s propisima da će Porezna uprava Federacije BiH, kao što je to i do sada nastojala, biti njihov servis i podrška da svoje obaveze što lakše izvrše i da to učine uz manje troškove. Zbog njih, mi ćemo nastaviti da kao porezni organ utječemo da se donose porezni propisi koji će biti pozitivni i za njih i za kompletnu društveno-ekonomsku zajednicu.