print

Intervju - Šerif Isović: Naplata javnih prihoda najveća u regionu, problem i dalje manjak inspektora

Objavljeno:28.02.2019

Intervju v.d.direktora Porezne uprave Federacije BiH za portal Faktor  

Razgovarala novinarka: Elma Duvnjan - Šalaka 

 

Dug po osnovu direktnih poreza, doprinosa, naknada, i to uglavnom preduzeća sa većinskim udjelom državno kapitala ukupno iznosi 2,8 milijardi KM, kazao je u intervjuu za Faktor Šerif Isović, direktor Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine. On se osvrnuo i na sankcije za poslodavce koji prekrše zakon i isplate plaće bez uplate doprinosa. Kazao je kako su inspektori PU na terenu i dalje izloženi raznim vrstama neprijatnosti, ali da su uprkos svemu rezultati rada itekako vidljivi. Isović naglašava da naplata javnih prihoda, za koje je nadležna Porezna uprava Federacije BiH, u posljednim godinama ima značajan trend rasta i da je najveći u širem regionu.

 

FAKTOR: Ko su u ovom trenutku najveći dužnici za poreze i doprinose u FBiH?

 

ŠERIF ISOVIĆ: Iznos duga u postupku prinudne naplate sa obračunatim zateznim kamatama, na dan 31. decembar 2018. godine, iznosio je 2.805.474.960 KM. Najveći dužnici po osnovu direktnih poreza, doprinosa, naknada i taksi u Federaciji BiH su preduzeća sa većinskim udjelom državnog kapitala u strukturi vlasništva i oko 46 posto ukupnog duga se odnosni na dug tih poreznih obveznika.

Kada je u pitanju struktura duga, više od 75 posto duga se odnosi na dugovanja po osnovu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i osiguranje za slučaj nezaposlenosti. Uprava u skladu sa svojim mogućnostima poduzima aktivnosti za naplatu duga, tako smo u periodu od 2016. do 2018. godine izdali naloga za plaćanje u iznosu od 1.241.776.340,00 KM.

U 2018. godni, Uprava je izdala 18.900 naloga za plaćanje duga u iznosu od 384.683.672 KM i naplatila 190.344.094 KM duga. U 2018. godini, u odnosu na prethodnu godinu, imali smo manji priliv duga u prinudnu naplatu. Priliv duga je iznosio 240.928.955 KM, što je u odnosu na godinu ranije manje za oko 112 miliona KM. Razlog za to je što smo u ovoj godini značajan dio duga uspjeli naplatiti kroz redovnu naplatu, što na neki način pokazuje da su obveznici kroz sve aktivnosti koje poduzimamo shvatili da je bolje da svoje obaveze izmire prije nego što te obaveze dospiju u prinudnu naplatu. U prinudnoj naplati troškovi poreznih obveznika dužnika se povećavaju rastom kamata, ali i troškova postupka prinudne naplate koji iznose pet posto od ukupnog iznosa duga po nalogu za plaćanje.

 

FAKTOR: Ali dug se ipak povećava?

 

ŠERIF ISOVIĆ: Nažalost, dug se povećava i to je nešto na što Porezna uprava ne može efikasno utjecati, jer za svaki dan neplaćanja duga, shodno odredbama Zakona o visini stope zatezne kamate, teče zatezna kamata po stopi od 0,04 posto dnevno, odnosno 14,6 posto godišnje i na taj način se stvara novi dug. Dug je značajno porastao i zbog izdavanja naloga za plaćanje duga starog po nekoliko godina i "čišćenja" poreznih kartica što intenzivno radimo posljednjih godina.

Kada je u pitanju naplata javnih prihoda, Porezna uprava Federacije BiH poduzima sve mjere i radnje prinudne naplate. Porezna uprava koristi zakonska sredstva da naplati dug i poduzima aktivnosti da ovi subjekti značajno ne povećavaju svoj dug.Kad su u pitanji javni subjekti, u plaćanju njihovih poreznih obaveza, značajan efekat imala su Rješenja o ograničenom raspolaganju novčanim sredstvima, kojim se nije dozvolilo nastajanje novog duga po osnovu poreza i doprinosa, jer dužnici nisu mogli isplaćivati plaće bez uplate poreza i doprinosa, a mogli su vršiti plaćanje svih izdataka koji su neophodni za normalan rad.

Obzirom na iznos duga, jedna od primarnih reformskih aktivnosti vlasti treba biti rješavanje postojećeg poreznog duga i iznalaženje mehanizama za sprječavanje rasta duga u budućnosti. U tom pravcu, Porezna uprava je imala više inicijativa i konkretnih prijedloga, te je u novembru 2017. godine, Federalnom ministarstvu finansija i Vladi Federacije BiH dostavila i prijedlog nacrta Zakona o otpisu i naplati poreznog duga kojim su predviđeni uslovi, način i postupak otpisa i naplate dospjelog, a nenaplaćenog poreznog duga poreznih obveznika u Federaciji BiH.

Također, u cilju efikasnijeg provođenja postupka prinudne naplate Porezna uprava Federacije BiH je Federalnom ministarstvu finansija dostavila i prijedlog izmjena i dopuna Pravilnika o procedurama prinudne naplate poreznih obaveza, prijedlog izmjena i dopuna Zakona o privrednim društvima i prijedlog Zakona o obrtu. Nažalost ovi prijedlozi Porezne uprave nisu dalje "procesuirani", a da jesu stanje bi bilo značajno bolje.

 

FAKTOR: S obzirom da inspektori Porezne uprave Federacije BiH obavljaju izuzetno odgovoran posao, da li su i dalje izloženi raznim pritiscima na terenu, maltretiranjima?

 

ŠERIF ISOVIĆ: Slažem se, inspektori Porezne uprave Federacije BiH obavljaju veoma odgovoran i težak posao i tačno je da se prilikom provođenja inspekcijskih nadzora susreću sa različitim neprijatnostima na terenu, od verbalnih prijetnji do fizičkih napada od poreznih obveznika, zaposlenika, ili trećih lica, koja se zateknu u objektu prilikom kontrola.
Ponekad je neophodna asistencija policije kako bi se postupak kontrole mogao u potpunosti završiti. Međutim, događa se da su i zaposlenici koji rade u uredima ponekad izloženi verbalnim napadima i prijetnjama.

O neprijatnostima i problemima sa kojima se suočavaju zaposlenici Uprave obavještavali smo javnost u cilju upozorenja da sprečavanje poreznog službenika u obavljanju službene radnje predstavlja krivično djelo. Zbog toga i ovom prilikom želim upozoriti sve one koji silom sprečavaju, ili nastoje spriječiti poreznog službenika u obavljanju službene radnje, ili izvrše napad, ili ozbiljnu prijetnju da će napasti poreznog službenika, ili osobu koja mu pomaže u obavljanju službene dužnosti, da će Porezna uprava protiv tih lica poduzeti mjere u skladu sa Krivičnim zakonom Federacije BiH.

Međutim, unatoč svim tim neprijatnostima i različitim vrstama opasnosti kojima su izloženi prilikom inspekcijskih nadzora, porezni inspektori i zaposlenici nastoje svoj posao obavljati profesionalno i otkrivaju porezne obveznike koji na razne načine pokušavaju izbjeći plaćanje poreznih obaveza. Pored pritisaka na zaposlenike Uprave koji dolaze od obveznika, mogu reći da su zaposlenici Uprave izloženi i "sistemskom" pritisku, jer im nisu osigurani adekvatni i normalni uvjeti rada, a i plaće su značajno manje od ostalih budžetskih korisnika, a posebno od onih kojim mi prikupljamo sredstva za njihov rad. I mislim da nije uredu da se poreznim dužnicima doznačavaju sredstva iz Budžeta Federacije BiH čiji menadžmet ima značajno veće plaće, a da se Upravi uskraćuju sredstva za normalno funkcionisanje.

 

FAKTOR: Koliko Vam nedostaje inspektora da bi rad bio još efikasniji?

 

ŠERIF ISOVIĆ: Na dan 31. decembar 2018. godine Porezna ima 1.258 zaposlenih i u odnosu na sistematizaciju ima 486 zaposlenika manje. Ono što je posebno karakteristično je da Upravi do oktobra prošle godine nije odobren broj zaposlenika koji je bio odobren Budžetom Federacije BiH za posljednje tri godine, pa je tako Uprava kraj 2018. godine dočekala sa 74 zaposlenika manje od broja koji je odobren Budžetom Federacije BiH. Posebno je interesantan podatak da je Uprava primjera radi, u 2002. godini kada je imala značajno manji obim posla, imala 1.560 zaposlenika tačnije, 302 zaposlenika više nego što to ima danas.
U Poreznoj upravi Federacije BiH na dan 31.12.2018. godine zaposleno je ukupno 225 inspektora, iako je broj sistematizovanih radnih mjesta inspektora 301. Dakle, Uprava ima 76 inspektora manje od broja inspektora koji su sistematizovani Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji PU FBiH.

 

FAKTOR: Da li vam nedostaje i drugog kadra?

 

ŠERIF ISOVIĆ: Osim poreznih inspektora, Poreznoj upravi nedostaju državni službenici i namještenici u svim organizacionim jedinicama Porezne uprave. Također, i starosna struktura je nepovoljna, tako da svake godine značajan broj zaposlenika ode u penziju.
Samo u prošloj godini 39 zaposlenika je penzionisano, a u prosjeku 133 zaposlenika su bila na bolovanju, dok su 4 zaposlenika umrla. Nedostatak kadrova u 2018. Uprava je pokušavala ublažiti angažovanjem 57 volontera čije su troškove snosili drugi subjekti.

Problem nedovoljnog broja zaposlenika sam više puta isticao, jer predstavlja jedan od ograničavajućih faktora da se Uprava na pravi način i u punom kapacitetu suprotstavi suzbijanju sive ekonomije, izvršavanju svih drugih aktivnosti iz svoje nadležnosti, ali i da bude bolji servis poreznim obveznicima. Da imamo dovoljan broj zaposlenika i bolje uvjete rada, Porezna uprava bi imala realne pretpostavke za učinkovitiji rad, što bi se pozitivno odrazilo na efikasniji rad zaposlenih, na bolju naplatu javnih prihoda i bolje usluge poreznim obveznicima.

Međutim, i pored nedostatka dovoljnog broja zaposlenika, nedostatka finansijskih i materijalnih sredstava, Porezna uprava ulaže značajne napore da efikasno i racionalno izvrši svoje obaveze i postane pravedna, racionalna i efikasna uprava za izgradnju pravednog, jasnog i stabilnog poreznog sistema koji će odgovoriti potrebama razvoja BiH, u čemu smo, po mom mišljenju, postigli značajan napredak.

 

FAKTOR: Kolike su kazne za poslodavce koji uplaćuju plaće bez doprinosa, i da li i sada ima takvih slučajeva?

 

ŠERIF ISOVIĆ: Kada su u pitanju sankcije, Zakonom o doprinosima je propisano da se na plaće, naknade plaća i druga lična primanja zaposlenika po osnovu redovnog rada i izvan redovnog rada, doprinosi plaćaju pri isplati plaće i ostalih primanja. Prema ovom Zakonu isplata plaće, bez poreza i doprinosa je sankcionisana, i za pravno lice je propisana novčana kazna u iznosu od 1.000,00 do 5.000,00 KM.

Također, ovim Zakonom je propisana i sankcija za poslodavca koji pri obračunu plaće ne obračuna doprinose, a najkasnije do posljednjeg dana u mjesecu u kojem je plaća dospjela za isplatu i to novčana kazna od 2.000,00 do 10.000,00 KM, što je u odnosu na predhodno navedenu sankciju potpuno nelegično. Ovo pogotovo zbog toga što poslodavac koji ne uplati s isplaćenom plaćom obračunate doprinose nije dužan podnijeti Upravi porezne prijave o obračunatim doprinosima što je također apsurd, a zbog čega mnogi pripisuju odgovornost Upravi što ne raspolaže podacima o obračunatim, a neuplaćenim doprinosima.

Znači imamo potpuno nesuvisla Zakonska rješenja. Isplate plaća bez uplaćenih doprinosa, Porezna uprava otkriva u toku inspekcijskih nadzora i takvih slučajeva ima. U svim slučajevima u kojima se u toku inspekcijskog nadzora utvrdi da je poslodavac isplatio plaće bez uplaćenih doprinosa, inspektori Porezne uprave izriču sankcije koje su propisane Zakonom.

 

FAKTOR: Često ste prije izlaska na teren najavljivali kontrole, zašto?

 

ŠERIF ISOVIĆ: Želim naglasiti da Porezna uprava u svom radu želi djelovati preventivno, a ne represivno. Često smo najavljivali kontrole kako bi porezni obveznici imali vremena platiti obaveze ili ispraviti nepravilnosti u radu. Želimo biti partner poreznim obveznicima i graditi transparentne odnose zasnovane na važećim zakonima. I ovom prilikom pozivam porezne obveznike da usklade svoje poslovanje i da poštuju zakone. Također, Porezna uprava Federacije BiH poziva i sve radnike koji rade nacrno da o tome obavijeste Poreznu upravu, jer će samo na taj način moći ostvariti svoja zakonom zagarantovana prava: pravo na zdravstvenu zaštitu, pravo na penzijsko i invalidsko osiguranje i druga prava koja im pripadaju po osnovu radnog odnosa.

 

FAKTOR: Da li Porezna uprava kontroliše GRAS, s obzirom da se može čuti od radnika kako im doprinosi za penziono i zdravstveno nisu uplaćivani godinama?

 

ŠERIF ISOVIĆ: Porezna uprava Federacije BiH je u periodu od 2010. godine do 31.1.2019. godine izvršila četiri potpuna inspekcijska nadzora kod poreznog obveznika KJKP GRAS kojim je obuhvaćen period poslovanja od 1.1.2007.-31.1.2019.godine.
Kada su u pitanju dugovanja na dan 31.12.2018.godine, ukupan dug poreznog obveznika KJKP GRAS u postupku prinudne naplate iznosi 138.018.975,62 KM, od čega se na glavni dug odnosi 98.029.895,50 KM, a na dug po osnovu zatezne kamate 39.989.080,12 KM.
Najveći iznos duga navedenog poreznog obveznika odnosi se na dugovanja po osnovu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i osiguranje za slučaj nezaposlenosti. Ovom obvezniku Uprava je u cilju naplate duga izdala i Rješenje o ograničenom pravu raspolaganja sredstvima na računu, tako da više ne može isplaćivati plaću bez uplaćenih doprinosa.

 

FAKTOR: Efekti rada Porezne uprave i njenih mjera, veoma su vidljivi u funkcioniranju Zavoda PIO. Mnogo je bolja situacija sa uplatama doprinosa. Mnoge firme natjerali ste da uplaćuju doprinose, a što su do vašeg dolaska na mjesto direktora PU izbjegavali. Da li naplata doprinosa može biti još bolja?

 

ŠERIF ISOVIĆ: Naplata javnih prihoda za koje je nadležna Porezna uprava Federacije BiH, u posljednim godinama ima značajan trend rasta i mogu reći da je najveći u širem regionu. U 2018. godini porezni obveznici su uplatili 5.182.422.312,00 KM javnih prihoda za koje je nadležna Uprava, što je za 7,51 posto, odnosno za 362.114.860 KM više u odnosu na 2017. godinu.
Ova rekordna naplata javnih prihoda je naročito značajna, ako se ima u vidu da je naplata javnih prihoda iz nadležnosti Uprave u 2018. godini, u odnosu na 2014. godinu povećana za 1.385.873.722,00 KM, ili za 36,5 posto. Ovaj rast naplate javnih prihoda je značajno veći od rasta BDP-a u Federaciji BiH za 21,51 posto, rasta zaposlenosti za 10,39 posto, rasta prosječne neto plaće u FBiH za 6,11 posto.

 

FAKTOR: Da li je rast naplate prihoda nastavljen i u ovoj godini?

 

ŠERIF ISOVIĆ: Rast naplate javnih prihoda nastavljen je i u 2019. godini. Tako je u januaru 2019. godine naplaćeno ukupno 414.530.971KM javnih prihoda, što je za 29.815.498 KM više u odnosu na januar 2018. godine ili za 7,75 posto.
Navedeni podaci pokazuju da je ostvaren značajan napredak u povećanju stepena porezne svijesti i porezne discipline što je jedan od veoma važnih uvjeta za rast naplate javnih prihoda. Koristim ovu priliku da se zahvalim svim poreznim obveznicima koji izvršavaju svoje porezne obaveze. Ako navedeni trend rasta javnih prihoda mjerimo prema baznoj godini (2014.), rastu prihoda u regionu, uvjetima rada i raspoloživim resursima Uprave, onda mogu kazati da su to fantastični rezultati kojim sam prezadovoljan.
Međutim, ukoliko sagledamo sve prilike, šanse, i mogućnosti uz ispunjenje zahtjeva koje Uprava konstatno zahtjeva, onda mogu reći da uspjeh može biti i bolji.

 

FAKTOR: Možete li nam reći koji je vaš strateški cilj?

 

ŠERIF ISOVIĆ: Ono što je naš strateški cilj je da u ovakvim ekonomskim prilikama i finansijskim, materijalnim i kadrovskim uvjetima u kojim Porezna uprava radi postignemo što bolje rezultate rada i što bolju naplatu javnih prihoda.
Na kraju mogu sa sigurnošću reći i istaći, da su se prijedlozi Uprave koje je inicirala u posljednje tri godine prihvatili, stanje u naplati javnih prihoda, pa i ekonomsko stanje u Federaciji BiH u cjelini bilo bi značajno bolje. Imali bi pravednije oporezivanje, ukidanje doprinosa na teret poslodavca, povećanja porezne baze oporezivanjem prihoda koji nisu oporezovani, ili su neprimjereno oporezovani, sprečavanja zloupotreba, jednostavniji obračun i kontrolu, povećanje javnih prihoda i veće djelovanje zakona vrijednosti na tržištu. Sve ove stvari bi imale pozitivne refleksije na ukupno stanje u privredi i društvu u cjelini.