print

Aktivnosti Porezne uprave Federacije BiH u cilju povećanja naplate javnih prihoda

Objavljeno:26.09.2018

Portal KLIX: Integralni tekst razgovora sa v.d. direktorom Porezne uprave Federacije BiH gospodinom Šerifom Isovićem na temu: "Aktivnosti Porezne uprave Federacije BiH u cilju povećanja naplate javnih prihoda"

Polazeći od stava da države koje nemaju uređen porezni sistem (poreznu politiku i poreznu upravu) su na veoma niskom nivou razvijenosti, nestabilne su, imaju izraženu korupciju, ugrožena i nestabilna prava i po svim bitnim kriterijima zauzimaju nepovoljna mjesta na tabelama normalnih i uređenih država, Porezna uprava je pokrenula više aktivnosti za uspostavljanje pravedene, racionalne i efikasne uprave i zalaže se za uspostavu pravednog poreznog sistema.

Protekle skoro tri godine u Poreznoj upravi obilježene su kao godine reformi u svim oblastima poslovanja, a naročito u oblasti: kontrole i naplate javnih prihoda, inspekcijskom nadzoru, razvoju informacionog sistema, unapređenja procesa rada i sređivanja stanja u Poreznoj upravi, pokretanja inicijative za uređenje statusa Porezne uprave i propisa iz njene nadležnosti, podizanja svijesti obveznika da dobrovoljno prijavljuju i plaćaju porezne obaveze, poticanja građana da prijavljuju nepravilnosti, sankcionisanju onih koji ne izvršavaju svoje obaveze u skladu sa zakonom i dr. 

Svjesna činjenice da je fiskalna politika za BiH najvažniji instrument ekonomske politike nad kojom imamo potpunu suverenost i da se najvažnije stvari mogu i moraju rješavati mjerama iz fiskalne politike, odnosno u domenu budžetske i porezne politike PUFBiH je uložila i značajne napore da se porezni sistem Federacije BiH unaprijedi i poboljša, da se olakša rad svim njegovim učesnicima.
Uprava je dala incijative prijedloga i učestvovala u izradi ili promjeni preko 35 propisa. Kroz ove prijedloge pokazala je veliku društvenu odgovornost i odlučnost da pruživ doprinos kvalitetnijem poreznom sistemu.

Realizacija prijedloga PUFBiH imala bi za posljedicu: pravednije oporezivanje, ukidanje doprinosa na teret poslodavca, povećanje porezne baze oporezivanjem prihoda koji nisu oporezovani, ili su neadekvatno oporezovani, sprečavanje zloupotreba, pojednostavljenje sistema kontrole, obračuna i naplate  javnih prihoda, povećanje discipline prijave i odjave radnika, veći broj prijavljenih radnika, povećanje naplate javnih prihoda,  pravovremeno poduzimanje mjera od strane PUFBiH, smanjenje troškova PUFBiH u nadzoru i naplati javnih prihoda, pravednija socijalna zaštita zaposlenika, smanjenje fiktivnih isplata, veće djelovanje zakona vrijednosti na tržištu..., a što bi imalo pozitivne refleksije na ukupno stanje u privredi i društvu u cjelini.

PUFBiH je pokrenula značajne aktivnosti na povećanju javnih prihoda kroz jačanje porezne svijesti i porezne discipline poreznih obveznika. Naime, porast javnih prihoda može se postići efikasnim nadzorom, transparentnijim radom, pravednom, odmjerenom i brzom sankcijom. Međutim, kada je u pitanju podizanje porezne discipline na veći nivo i porast javnih prihoda, veoma važnu ulogu ima podizanje ukupne svijesti poreznih obveznika i građana o njihovoj obavezi da prijave i plate porez.

U tom kontekstu, pored efikasnog i učinkovitog nadzora, veoma je važna uloga: računovodstvene profesije, javnosti, odnosno medija i svijest građana da sami prijavljuju i plaćaju poreze, kao i da kontrolnim organima prijavljuju sve nepravilnosti i nezakonitosti u poslovanju poreznih obveznika. Da bi podigli svijest poreznih obveznika i građana, da se porez mora platiti, potrebno je uspostaviti sistem koji će omogućiti da svi imamo jednaka prava i obaveze, bez obzira u kom dijelu države živimo i radimo.

Uloga države je u ovom segmentu izuzetno bitna, a u jačanju porezne svijesti i porezne discipline mora se krenuti sa ciljanim i osmišljenim marketinškim pristupom. Paralelno s tim, treba eliminisati sva neracionalna trošenja države, a sredstva koja se prikupe naplatom javnih prihoda u što većem obimu usmjeriti u razvojnu komponentu, u investicije i modernizaciju države da bi građani i društvo osjetili pravičnost poreznog sistema, odnosno da osjete i znaju da su sredstva koja plaćaju za javne prihode, putem države, namijenjena njima i budućim generacijama, a ne da se time samo finansira rastrošan državni aparat.

Iako Porezna uprava nema odobren budžet za marketinšku kampanju, svoj rad je učinila transparentnijim i otvorila se prema javnosti. PUFBiH putem svoje web adrese,  javnim istupima u medijima prezentuje rezultate rada i poziva građane i porezne obveznike da poštuju zakone, prijave i plate porez kako se ne bi izlagali dodatnim troškovima zbog nepoštivanja zakona.

Porezna uprava, unatoč velikim finansijskim i materijalnim ograničenjima i nedostatku poreznih službenika, ulaže velike napore da efikasno i racionalno izvrši svoje obaveze i postane pravedna, racionalna i efikasna uprava, koja će svojim aktivnostima doprinijeti izgradnji pravednog, jasnog i stabilnog poreznog sistema koji će odgovoriti potrebama razvoja zemlje.

PUFBiH je obveznicima poslala jasnu poruku da će na sve načine pomagati obveznike koji pokazuju da imaju namjeru i žele da izvršavaju sve svoje porezne obaveze, ali i iskazala odlučnost za preduzimanje svih mjera prema onima koji svoje obaveze žele izbjeći i usmjeriti ih na zakonito postupanje.

Imajući u vidu da računovodstvena profesija ima značajnu ulogu u sprečavanju nelegalnih aktivnosti poreznih obveznika snažna poruka je poslata i računovodstvenoj profesiji da odgovornost računovođe nije isključivo u tome da samo zadovolji potrebe pojedinačnog poslodavca, nego da djeluje i u javnom interesu i postupa u skladu s važećim propisima.
Računovodstvena profesija treba da se suzdrži od bilo kojeg ponašanja koje može štetiti javnom interesu i biti diskreditirajuće za ovu profesiju, te da svojim savjetima i radnjama utiče da obveznici ne vrše nezakonite radnje, a da one koji to čine prijavi  Poreznoj upravi

Porezna uprava nastoji potaknuti i ohrabriti posebno građane koji rade ne crno te poziva sve radnike koji rade na crno da o tome obavijeste Poreznu upravu. Samo prijavom radnika ovi radnici mogu početi ostvariti svoja zakonom zagarantovana prava: pravo na zdravstvenu zaštitu, pravo na penzijsko - invalidsko osiguranje i druga prava koja vam pripadaju po osnovu radnog odnosa.

Slogani Uprave upućeni ovim radnicima su: Učinite korak i pomozite sebi. Na taj način dajete mogućnost i drugima da pomognu vama. Porezna uprava je odlučna da vam pomogne! Da li ste vi odlučni da pomognete sebi? Budite partner Porezne uprave u sprečavanju rada na crno! Poštovani radnici, posebno mladi, Ovo je vaša domovina i u njoj trebate ostati i biti sretni, a nikako obespravljeni, poniženi i eksploatisani. Ne dozvolite da vaša prava i sreću umanjuju oni koji vas ne prijavljuju i ne plaćaju poreze i doprinose varajući tako i vas i državu, a istovremeno uvećavaju svoje bogatstvo. Porezi i doprinosi su i vaš novac.

Krajem 2015. godine, PUFBiH je uvela novi koncept inspekcijskog nadzora tako da provodi brze kontrole, potpune kontrole i kontrole po nalogu drugih organa. U segmentu inspekcijskog nadzora izvršene su značajne reforme kad je u pitanju aplikacija za inspekcijski nadzor, odabir kontrola, postupak kontrola itd. Provodeći brze kontrole Uprava je željela postići da u kratkom roku pokrene aktivnosti na smanjenju sive ekonomije, rada na crno, bolje konkurencije na tržištu, neevidentiranja prometa putem fiskalnih uređaja, rada bez odobrenja i tako poveća uplatu javnih prihoda i podigne svoj autoritet.

PUFBiH je izvršila 14.552 brzih kontrola u kojima je: otkrila 5.051 neprijavljena radnika, utvrdila da 4.347 obveznika koji nisu izdavali fiskalne račune, otkrila 1.915 objekata koji su radili bez odobrenja za rad, otkrila 1.362 objekata koji su radili bez fiskalnog uređaja. Nažalost, u ovim aktivnostima PUFBiH je zapečatila 3.058 poslovnih objekata, izdala 8.583 prekršajna naloga sa izrečenim novčanim kaznama u iznosu od 21.171.782 KM.

Iako je Uprava samo u brzim akcijama izrekla preko 21 miliona KM kazni i zapečatila preko 3.058 objekata, naročito treba ukazati na to da osnovni i primarni cilj Porezne uprave nije kažnjavanje, pečaćenje i zatvaranje objekata. Cilj je da svaki porezni obveznik ispunjava svoje obaveze, da ih dobrovoljno prijavi i plati, da prijavi svakog radnika. Da cilj Porezne uprave nije represija, PUFBiH je pokazala medijskom najavom inspekcijskih kontrola koje nije izvršila, jer je imala namjeru pružiti priliku obveznicima da svoje poslovanje usklade sa zakonima. Međutim, brze kontrole pružaju informaciju da značajan broj obveznika i dalje ne posluje zakonito, pa će Uprava u narednom periodu s ovim kontrolama nastaviti..

Naprijed izrečene sankcije Porezna uprava ne smatra uspjehom, ali uspjehom smatra rast javnih prihoda za koje je nadležna, koji na godišnjem nivou, u posljednje tri godine iznosi preko 28% ili preko 1,2 milijardu KM, u kom iznosu najveći doprinos imaju obveznici koji nisu sankcionisani. Za PUFBiH bi bio još veći uspjeh da je ova naplata prihoda ostvarena, a da nijedan obveznik nije sankcionisan.

Porezni inspektori imaju nelagodu kad zapečate obvezniku radnju, ali i osjećaj zadovoljstva kad se pečaćenjem radnje obveznik primora da izvrši prijavu neprijavljenog radnika. Dobro je kad svaki obespravljeni zaposlenik počne ostvarivati svoja prava u skladu sa važećim zakonima, jer radnici zaposleni na crno ne ostvaruju niti jedno pravo koje im pripada po osnovu radnog odnosa: penzijsko-invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje, zaštitu na radu i sl. Zbog toga Porezna uprava ulaže značajne napore na povećanju javnih prihoda kroz smanjenje sive ekonomije. S obzirom na obimnost aktivnosti koje provodi PUFBiH u naplati javnih prihoda, u sljedećoj tabeli daje se pregled najznačajnih aktivnosti koje su imale uticaja na prikupljanje javnih prihoda:

 

Opis

2016.

2017

01.01-31.07.2018.

Broj poreznih prijava

2.491.394

2.770.237

2.044.179

Broj rješenja o razrezu poreza

41.619

41.788

24.246

Iznos poreza po razrezu (KM)

67.413.032

70.309.153

36.250.989

Iznos odobrenog povrata po osnovu više ili pogrešno uplaćenih prihoda (KM)

-

13.399.424

4.727.750

Broj podnešenih GPD – 1051 prijava

86.578

82.937

90.031

Broj rješenja o povratu

15.794

15.623

13.989

Iznos odobrenog povrata poreza po GPD - 1051

2.772.485

2.963.703

2.888.440

Broj zahtjeva za preknjiženje

8.801

13.884

7.709

Broj potvrda o rezidentnosti i ovjerenih obrazaca izdatih od strane inostranih poreznih uprava

4.824

6.926

5.880

Broj izdatih naloga za plaćanje

18.480

19.839

9.925

Iznos duga po nalozima za plaćanje (KM)

418.440.820

438.651.848

203.779.293

Broj izdatih i izmjenjenih poreznih kartica

124.582

114.583

71.053

Broj uvjerenja iz porezne evidencije

211.220

261.653

146.012

Broj  zaprimljenih prijava u JS

402.752

541.705

316.779

Inspekcijski nadzor    

Iznos dodatno utvrđene obaveze (KM)

400.468.580

250.095.417

149.355.645

Rješenja po Zakonu o fiskalnim sistemima

21.759

24.068

14.798

Broj izdatih prekršajnih naloga

5.781

4.590

2.173

Iznos novčane kazne za učinjeni prekršaj (KM)

10.359.000

9.211.179

4.268.786

Aktivnosti u prinudnoj naplati

Broj predmeta u prinudnoj naplati na dan 31.12.

101.261

108.535

113.347

Broj obveznika u prinudnoj naplati na dan 31.12.

62.633

64.324

65.259

Broj donesenih rješenja

44.218

50.765

25.993

Broj zaključenih sporazuma odgoda/rata

582

524

375

Iznos duga po zaključenim sporazumima (KM)

70.746.701

81.832.395

54.927.558

Naplaćen dug u postupku prinudne naplate (KM)

160.669.069

173.800.883

111.089.169

 

Podaci iz tabele ukazuju samo na dio aktivnosti Uprave koje su imale uticaj na porast naplate javnih prihoda, povećanje discipline i svijesti poreznih obveznika. Naprijed navedene aktivnosti kao i druge koje sada nisu navedene dovele su do velikog porasta naplate javnih prihoda, tako da su u 2015. godini ukupno naplaćeni prihodi iznosili 4.1 milijardu KM i u odnosu na 2014. godinu veći su za više od 308 miliona ili za 8,12%. U 2016. naplata je iznosila 4,5 milijardi KM, što je u odnosu na 2015. godinu više za 350 miliona KM ili iskazano u procentima više za 8,51%. U 2017. naplata je iznosila 4,8 milijardi KM, što je u odnosu na 2016. godinu više za 364 miliona KM ili iskazano u procentima više za 8,15%.

Naplata javnih prihoda u 2017. godini, u odnosu na 2014. iznosi više za 1.023.758.862 KM ili iskazano u procentu predstavlja rast u iznosu od 26,97%. U 2017. godini postignuti su značajni rezultati, iako je Uprava imala manji budžet i manji broj zaposlenih od broja odobrenih budžetom. Ako analiziramo naplatu javnih prihoda u avgustu 2018. godini, u odnosu na avgust 2014. možemo zaključiti da su naplaćeni javni prihodi na godišni razini su veći za 1.245.839.456,00 KM.

Pozitivan trend naplate prihoda ostvaren je i u prvih osam mjeseci 2018. godine, tako da naplaćeni javni prihodi za koje je nadležna Uprava iznose preko 3,416 milijardi KM, što je za cca 222 miliona KM više u odnosu na isti period 2017. godine ili za 6,95%. Navedeni procenti naplate javnih prihoda predstavljaju najveći rast javnih prihoda u BIH i regionu i oni su pokazatelj da porezna disciplina u Federaciji BiH raste. Rezultati naplate javnih prihoda u poslednje tri godine su prikazani su u sljedećoj tabeli:

Naziv prihoda

2014.

2015.

2016.

2017.

Razlika 2017-2014

Indeks 2017/2014

Porez na promet ostalih proizvoda i usluga*

1.307.271

2.999.562

26.109.211

3.584.376

2.277.105

274,19%

Zaostale uplate poreza

7.779.413

7.214.955

4.611.044

2.675.906

-5.103.507

34,40%

Porez na dobit     

161.637.446

187.673.128

246.541.505

357.931.149

196.293.703

221,44%

Porezi na imovinu

81.630.391

141.733.269

163.567.576

166.125.085

84.494.694

203,51%

Ostali porezi

1.240.261

1.388.608

1.487.099

1.505.622

265.361

121,40%

Porez na dohodak

283.915.679

330.160.562

367.203.004

403.358.524

119.442.845

142,07%

Naknade i takse

279.559.758

341.617.748

372.419.233

390.797.873

111.238.115

139,79%

Posebne naknade

175.248.470

207.589.872

233.155.726

254.150.248

78.901.778

145,02%

Novčane kazne

36.696.425

41.291.582

43.125.417

45.393.926

8.697.501

123,70%

Ukupni direktni porezi

1.027.707.844

1.258.669.724

1.432.110.604

1.621.938.332

594.230.488

157,82%

Ukupni doprinosi

2.767.533.475

2.843.375.750

2.993.484.050

3.192.867.860

425.334.385

115,37%

Doprinos za PIO/MIO

1.518.540.273

1.570.227.486

1.647.838.401

1.764.964.024

246.423.751

116,23%

Doprinos za zdravstveno osiguranje

1.123.512.653

1.143.214.758

1.208.589.791

1.282.174.485

158.661.832

114,12%

Doprinos za osiguranje od nezaposlenosti

125.480.549

129.933.506

137.055.858

145.729.351

20.248.802

116,14%

Ukupno direktni porezi i doprinosi 

3.795.241.319

4.102.045.474

4.425.594.654

4.814.806.192

1.019.564.873

126,86%

Neporezni prihodi*

2.414.570

5.262.640

1.916.884

1.916.884

-

Ukupno naplaćeni prihodi

3.796.548.590

4.107.459.606

4.456.966.505

4.820.307.452

1.023.758.862

126,97%

*Zaostale uplate utvrđene po  Zakonu o porezu na promet proizvoda i usluga koji je bio u primjeni do 2005.godine.

*Prihodi od troškova naplate po osnovu pokretanja postupka prinudne naplate i od troškova zapljene u postupku prinudne naplate.

Tabela: Naplata javnih prihoda u periodu januar – avgust 2018. godine

Br.

NAZIV PRIHODA

jan-aug 2017.

jan-aug 2018.

index 4/3     

razlika u KM

1

2

3

4

5

6

1.

Porez na promet ostalih proizvoda i usluga*

2.578.929

1.708.128

66,23%

-870.801

2.

Zaostale uplate poreza

1.781.227

1.692.634

95,03%

-88.594

3.

Porez na dobit

255.092.157

282.660.023

110,81%

27.567.866

4.

Porezi na imovinu

116.273.689

113.453.463

97,57%

-2.820.226

5.

Ostali porezi

994.646

834.756

83,92%

-159.890

6.

Porez na dohodak

263.366.644

293.826.994

111,57%

30.460.350

7.

Naknade i takse

268.053.446

269.489.422

100,54%

1.435.976

8.

Posebne naknade

163.335.566

184.434.468

112,92%

21.098.901

9.

Novčane kazne

29.108.368

30.208.743

103,78%

1.100.374

DIREKTNI POREZI (2 - 9)

1.098.005.744

1.176.600.502

107,16%

78.594.758

DOPRINOSI (10 - 12)

2.092.164.911

2.236.024.145

106,88%

143.859.234

10.

Doprinosi za PIO

1.156.981.402

1.240.205.900

107,19%

83.224.498

11.

Doprinosi za zdrastveno osiguranje

839.419.653

892.358.656

106,31%

52.939.003

12.

Doprinosi za osiguranje od nezaposlenosti

95.763.855

103.459.589

108,04%

7.695.734

UKUPNO DIREKTNI POREZI  I DOPRINOSI

3.190.170.655

3.412.624.647

106,97%

222.453.993

13.

NEPOREZNI PRIHODI**

1.293.820

1.791.222

138,44%

497.402

  UKUPNO NAPLAĆENI PRIHODI                                      

3.194.043.403

3.416.123.997

106,95%

222.080.594

Kada je u pitanju naplata po kantonima, evidentne su velike razlike i odstupanja u naplaćenim prihodima. Najveće učešće (preko 37%) u ukupno naplaćenim prihodima pripada Kantonu Sarajevo, zatim Tuzlanskom kantonu, Zeničko – dobojskom, itd. Svi kantoni imaju rast prihoda za prvih osam mjeseci 2018. godine, u odnosu na isti period 2017. godine. Naplata javnih prihoda po kantonima u periodu januar – avgust 2018. godine prikazana je u sljedećoj tabeli:

Br.

Kantoni

jan-aug 2017.

jan-aug 2018.

Index jan-aug 18/17

razlika u KM

učešće u ukupnoj naplati (%)

1.

Sarajevski

1.210.046.588

1.268.671.904

104,84

58.625.316

37,14

2.

Tuzlanski

516.832.660

562.992.630

108,93

46.159.970

16,48

3.

Zeničko - dobojski

400.612.612

436.298.318

108,91

35.685.706

12,77

4.

Hercegovačko-neretvanski

381.115.949

415.489.763

109,02

34.373.814

12,16

5.

Srednjobosanski

238.749.846

256.673.712

107,51

17.923.866

7,51

6.

Unsko - sanski

200.273.882

210.482.361

105,10

10.208.479

6,16

7.

Zapadnohercegovački

122.776.706

132.980.477

108,31

10.203.771

3,89

8.

Kanton 10

55.306.181

57.901.810

104,69

2.595.629

1,69

9.

Bosansko - podrinjski

35.215.191

40.480.484

114,95

5.265.294

1,18

10.

Posavski

33.113.790

34.152.538

103,14

1.038.748

1,00

 

Ukupno

3.194.043.403

3.416.123.997

106,95

222.080.594

100,00

PUFBiH će i u narednom periodu, kao što je to činila i do sada usmjeriti sve raspoložive resurse u cilju povećanja naplate javnih prihoda za koje je nadležna i intenzivirat će sve svoje aktivnosti ka smanjenju porezne evazije i borbi protiv korupcije.

I dalje će nastaviti da daje prijedloge za stvaranje boljeg, jednostavnijeg, preciznijeg, transparentnijeg i dugoročno održivog pravnog okvira koji će unaprijediti njen rad, ali i rad svih učesnika u poreznom sistemu.

Svjesna svoje uloge i odgovornosti koju ima u donošenju i provođenju propisa nastojat će da u skladu sa svim svojim kapacitetima ponudi najbolja rješenja i bude aktivan učesnik u postizanju pozitivnih reformi poreznog sistema Federacije BiH i BiH.

Posebnu pažnju će posvetiti jačanju svog ugleda i reputacije, kako bi bila što bolji servis poreznim obveznicima i poboljšala stepen dobrovoljnog poštivanja propisa i plaćanja poreznih obaveza.

Nastojat će neprekidno unapređivati svoje usluge i educirati javnost o značaju poštivanja poreznih propisa.