print

Zakonom zabraniti imenovanje funkcionera koji nisu plaćali porez

Objavljeno:09.01.2018

Faktor.ba: Intervju v.d.direktora Porezne uprave FBiH Šerifa Isovića, koji je objavljen dana 03.01.2018. godine  

Razgovarala: Elma Duvnjak-Šalaka 

 

FAKTOR: U Zavodu PIO su nam kazali da se u ovoj godini poboljšala uplata doprinosa, da su najveći dužnici (državna preduzeća), počeli plaćati poreze i doprinose. Očigledno u tome je i velika uloga Porezne uprave, da nam kažete šta se činilo u proteklih deset mjeseci na kontroli ovih preduzeća, Željeznica, GRAS-a, zatim rudnika, bolnica, zdravstvenih ustanova koje duguju? Koliki je zapravo dug po osnovu poreza i doprinosa ?

ŠERIF ISOVIĆ
: Prema evidencijama Porezne uprave, u postupku prinudne naplate saldo duga po osnovu javnih prihoda na dan 31. oktobar 2017. godine, sa obračunatim zateznim kamatama iznosio je ccc 2.6 milijardi maraka. Najveći dužnici su obveznici sa većinskim učešćem državnog kapitala i 46% ukupnog duga odnosi se na dugovanja ovih poreznih obveznika.
Oko 75% ukupnog duga odnosi se na dugovanja po osnovu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, doprinosa za zdravstveno osiguranje i doprinosa za nezaposlenost. U cilju naplate dužnih javnih prihoda Porezna uprava poduzima sve mjere prinudne naplate.
Tako je Uprava u cilju naplate duga, u 2017. godini donijela 39.966 raznih rješenja koji se odnose na postupke prinudne naplate i ukupno prinudnim putem naplatila preko 93 miliona maraka javnih prihoda.

Porezna uprava koristi sva zakonska sredstva da naplati dug i poduzima aktivnosti da ovi subjekti značajno ne povećavaju svoj dug.Kad su u pitanju javni subjekti, u njihovom plaćanju poreznih obaveza, značajan doprinos imala su Rješenja o ograničenom raspolaganju novčanim sredstvima kojim se nije dozvolilo nastajanje novog duga po osnovu poreza i doprinosa, jer dužnici nisu mogli vršiti isplatu plaća bez uplate poreza i doprinosa, a mogli su vršiti plaćanje svih izdataka koji su neophodni za normalan rad.
Porezna uprava se takođe obratila pozivom svim bankama sa molbom da ne dozvoljavaju isplatu plaća bez istovremene uplate doprinosa, odnosno da porezne obvenike koji izvrše isplatu plaća bez doprinosa prijave Poreznoj upravi uz prijetnju da će biti sankcionisane kaznom  u iznosu od 2.000  do 5.000,00 KM ukoliko  to ne učine.

 

FAKTOR: Da li sada i ko može isplatiti plaće bez poreza i doprinosa?

ŠERIF ISOVIĆ: Zakonom o doprinosima  je propisano da se na plaće, naknade plaća i druga lična primanja zaposlenika po osnovu redovnog rada i izvan redovnog rada, doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje, doprinosi za osnovno zdravstveno osiguranje i doprinosi za slučaj nezaposlenosti plaćaju pri isplati plaće i ostalih primanja. Prema navedenom isplata plaće bez poreza i doprinosa nije dozvoljenja, a za ne postupanje po ovim odredbama propisana je novčana sankcija u iznosu od 1.000,00 do 5.000,00 KM.

 

FAKTOR: Da li i dalje stoji činjenica da pojedine zdravstvene ustanove, poput bolnica duguju državi milione KM, a da menadžmenti, direktori tih bolnica, imaju natprosječne plaće koje se mjereu hiljadama KM?

ŠERIF ISOVIĆ: Tačno je da određen broj zdravstvenih ustanova na području Federacije BiH ima dospjelih, a neplaćenih dužnih javnih prihoda po osnovu direktnih poreza i doprinosa i da se taj dug iz godine u godinu povećava, iako je Porezna uprava poduzela i poduzima sve zakonom propisane mjere u cilju naplate duga. Od zdravstvenih ustanova najveći dužnici su: “Sveučilišna klinička bolnica” Mostar čiji dug iznosi preko 69 miliona maraka, JU “Opšta bolnica Konjic” čiji dug iznosi preko 13 miliona maraka i JU Kantonalna bolnica “Dr. Safet Mujić” Mostar čiji dug iznosi preko 6 miliona maraka.

Također, nesporno je da menadžment ne samo ovih dužnika, nego i mnogih drugih ima značajno veće plaće od menadžmenta Porezne uprave. Kada je u pitanju menadžment poreznih obveznika-dužnika, Porezna uprava Federacije BiH je u cilju rješavanja duga, između ostalog, predložila da se zakonom zabrani obavljanje svih javnih funkcija rukovodiocima privrednih društava i drugih poslovnih subjekata koji su svjesno izbjegavali da prijave i plate porez ili su vršili utaje poreza.

 

FAKTOR: Koliko je prisutna praksa poslodavaca da drže radnike na crno ?I kakve su sankcije po takve poslodavce, a kakve za radnike? Znamo da radnici, ukoliko su radili na crno, a paralelno bili na birou, da su ostali bez zdravstvenog osigiranja. Koliko ste zatekli neprijavljenih radnika, i koliko ih je nakon vaše intervencije prijavljeno?

ŠERIF ISOVIĆ: Nažalost, angažovanje neprijavljenih radnika prisutno je u velikoj mjeri, o čemu govore i podaci o broju zatečenih neprijavljenih radnika u kontrolama koje provodi Porezna uprava Federacije BiH. U cilju sprečavanja rada na crno, Porezna uprava je izvršila 11.878 kontrola kojom prilikom je otkrila: 4.220 neprijavljenih radnika, 3.651 obveznika koji nije izdavao račune, 1.621 subjekta koji je radio bez odobrenja za rad, 1.094 subjekta nije imao fiskalni uređaj. U ovim kontrolama Uprava je zapečatila 2.596 objekata i izdala 7.192 prekršajna naloga sa ukupnom novčanom kaznom od 17.629.650,00 KM. Porezna uprava vrši privremeno zatvaranje, odnosno pečaćenje objekta koji ne može biti otpečaćen sve dok se ne otklone utvrđene nepravilnosti, a u konkretnom slučaju, dok se ne izvrši prijava radnika u bazu podataka Jedinstvenog sistema koji se vodi u Poreznoj upravi.

Aktivnosti Porezne uprave imale su značajan uticaj na povećanje broja novozaposlenih radnika. Objekti koji su otkriveni bez odobrenja za rad morali su se registrirati i prijaviti radnike, a poslodavci kod kojih su zatečeni radnici koji su radili na crno morali su te radnike prijaviti i za njih obračunati i uplatiti poreze i doprinose. Prijavljeni radnici su stekli određena prava koja nisu imali prije, a to su osnovna ljudska prava – pravo na zdravstvenu zaštitu i pravo da u svojoj budućnosti ostvare penziju.

Faktori koji utiču na pojavu angažovanja neprijavljenih radnika su: privredni i ekonomski razvoj, nepostojanje dovoljne svijesti za poštivanje osnovnih prava zaposlenika od strane poslodavaca, strah zaposlenika od otkaza ukoliko prijavi poslodavca da radi na crno, nepovoljna zakonska rješenja u smislu visokih stopa doprinosa, veliki broj fiskalnih i parafiskalnih nameta i dr. 

Za angažovanje neprijavljenih radnika, odnosno za nepodnošenje prijave osiguranja za radnika, Zakonom o Jedinstvenom sistemu registracije, kontrole i naplate doprinosa propisane su novčane kazne i to za: pravno lice u visini od 5.000,00 do 100.000,00 KM i odgovorno lice u pravnom licu u visini od 3.000,00 do 20.000,00  KM, a za samostalnog poduzetnika u iznosu od 2.000,00 do 20.000,00 KM.
Pored novčane kazne počiniocu prekršaja, s ciljem sprečavanja budućeg činjenja prekršaja, može se izreći i zabrana vršenja djelatnosti u periodu do šest mjeseci.

Zakonom nisu propisane sankcije za radnike koji rade na crno, međutim  oni su kažnjeni time što nisu prijavljeni, što im se ne uplaćuju doprinosi i što ne ostvaruju svoja prava iz radnog odnosa. Porezna uprava konstantno poziva radnike da provjere jesu li prijavljeni i ako nisu da obavijeste Poreznu upravu. Poruka Porezne uprave ovim radnicima je slijedeća:"Ovo je vaša domovina i u njoj trebate ostati i biti sretni, a nikako obespravljeni, poniženi i eksploatisani. Ne dozvolite da vaša prava i sreću umanjuju oni koji vas ne prijavljuju i ne plaćaju poreze i doprinose, varajući tako i vas i državu, a istovremeno uvećavaju svoje bogatstvo. Porezi i doprinosi su i vaš novac. Učinite korak i pomozite sebi.
Na taj način dajete mogućnost i Poreznoj upravi da vam pomogne. Porezna uprava će sve prijave ozbiljno i temeljito razmotriti i po njima postupiti u skladu sa zakonom, svojim nadležnostima i raspoloživim kapacitetima, te poduzeti sve mjere koje joj stoje na raspolaganju kako bi poslodavci izvršili prijavu radnika. Samo na taj način moći ćete ostvariti svoja zakonom zagarantovana prava: pravo na zdravstvenu zaštitu, pravo na penzijsko - invalidsko osiguranje i druga prava koja vam pripadaju po osnovu radnog odnosa". 

 

FAKTOR: Pored suzbijanja rada na crno, na koji još način se naša zemlja može boriti protiv sive ekonomije?

ŠERIF ISOVIĆ: Protiv sive ekonomije se možemo uspješno boriti samo ako budemo sistemski otklanjali uzroke koji dovode do sive ekonomije. Stoga je neophodno prvo ukazati na osnovne uzroke koji dovode do sive ekonomije.
Po mom mišljenju, osnovni uzrok sive ekonomije je prisustvo gotovine u platnom prometu u velikoj mjeri i sve aktivnosti koje doprinose stvaranju gotovine kojom se finansira siva ekonomija.
Uzroci sive ekonomije su: neučinkovita kontrola granica, odnosno izbjegavanje carinskog nadzora (krijumčarenje) i nepravilno, odnosno nerealno utvrđivanje vrijednosti uvezene robe; neadekvatan pravni sistem, česta promjena, nedovoljno poznavanje i nedosljedna primjena propisa; složen i komplikovan porezni sistem (porezni propisi se donose na nivou: države, dva entiteta, Distrikta Brčko, 10 kantona i velikog broja jedinica lokalne samouprave, a za njihovu primjenu su nadležne četiri porezne uprave; tolerancija države prema sivoj ekonomiji (neodgovarajući kapaciteti kontrolnih organa za provođenje propisa, neadekvatan rad inspekcija, carinskih organa, sudova, tužilaštava i policije); nepovjerenje u državne institucije, netransparentno trošenje sredstava i korupcija; velika porezna i parafiskalna opterećenja; nizak nivo porezne kulture; administrativne prepreke i visoki administrativni troškovi za registraciju i odjavu djelatnosti; visoka stopa nezaposlenosti i siromaštvo, želja za bogaćenjem u kratkom periodu i sl.

O svakom od ovih uzroka može se reći puno toga. Međutim, ovom prilikom želim ukazati samo na neučinkovitu kontrolu granice i nedakvatnost pravnog sistema. Naime, samo razlika u vrijednosti uvoza u BiH koje prikazuju naše institucije i institucije iz dvije naše susjedne države (Hrvatska i Srbija) iznosi ccc 900 miliona maraka. Ovo su podaci koje treba istražiti, utvrditi njihove uzroke i poduzeti adekvatne mjere.
Treba utvrditi kako je moguće da ove države izvezu u BiH 900 miliona maraka robe koja se ne pojavljuje u izvještajima naših institucija, da li je na ovaj uvoz plaćen PDV pri uvozu i koliko ovaj uvoz doprinosi sivom tržištu...?

Zakonska rješenja koja doprinose sivoj ekonomiji su: visoke stope poreza i doprinosa na isplaćene plaće, a niske stope poreza i doprinosa na ugovore o djelu, privremene i povremene poslove.
Tako primjera radi, ako na ime plaće na ruke isplatite neto iznos od 1.000,00 KM trebate platiti 726,16 KM poreza i doprinosa, ako ovaj iznos isplatite na ime ugovora o djelu trebate platiti 226,85 KM poreza i doprinosa, znači 3,2 puta više.
Pored ovih ugovora zakonska rješenja koja doprinose sivoj ekonomiji su i: neoporezovane isplate preko studentskih zadruga i servisa; neadekvatan sistem fiskalizacije; neoporezivanje svih dobitaka od igara na sreću; nedovoljno propisani postupci i mehanizmi naplate; nemogućnost naplate dodatno utvrđenih poreznih obaveza dok se ne okonča dugotrajni drugostepeni postupak; neadekvatnost, različitost i sporost sankcija za iste nepravilnosti i dr.
U 2016. godini, po osnovu ugovora o djelu isplaćeno je preko 162 miliona maraka, isplata dobitaka do 100 KM, na koje se ne plaća porez na dohodak u 2017. godini iznosi preko 1.191.955.935,67 KM.

Da bi se uspješno borili protiv sive ekonomije neophodna je osmišljena ekonomska politika koja sadrži kvalitetne mjere za unaprjeđenje  porezne politike, politike zapošljavanja i politike nadzora.
Mjere koje svakako treba uključiti u ove politike su: donošenje adekvatnog i dugoročno održivog pravnog okvira koji, između ostalog, neće podsticati sivu ekonomiju, a što podrazumijeva: pojednostavljenje poreznog sistema, pravednije porezno opterećenje, sprječavanje evazije javnih prihoda, usmjeravanje poreznih poticaja i olakšica u pravcu koji doprinosi proizvodnji novih vrijednosti, izvozu, rastu zaposlenosti i razvoju društva uopće; osiguranju dugoročne održivosti i postojanosti poreznih rješenja kako bi se smanjili rizici neplaćanja, utaja i prevara, odnosno neizvjesnost što ih donosi svaka promjena porezne politike; dobra i učinkovita kontrola granica i uvoza; blagovremen, ujednačen, sistemski, učinkovitiji i sinergijski inspekcijski nadzor na cijelom području države od strane svih kontrolnih organa,  uz efikasniji rad sudova i tužilaštava; odmjerene i brze sankcije koje ne proizvode nejednakost, subjektivizam, anarhiju ili korupciju; smanjenje gotovine u platnom prometu; svijest građana da kontrolnim organima prijavljuju sve nepravilnosti i nezakonitosti u poslovanju poreznih obveznika, uloga javnosti (medija) i osmišljen marketinški pristup države; eliminacija neracionalnog trošenja države i usmjeravanje sredstva od javnih prihoda u što većem obimu u razvojnu komponentu, u investicije i modernizaciju kako bi građani osjetili pravičnost poreznog sistema i kako bi znali da su sredstva koja daju državi namijenjena za njih i buduće generacije, a ne da se njima samo finansira rastrošan državni aparat; efikasnija i racionalnija naplata poreznih obaveza, racionalizacija troškova ubiranja poreza; uspostava sistema koji će omogućiti da svi imamo jednaka prava i obaveze.

U cilju sprječavanja sive ekonomije Porezna uprava Fedearcije BiH je pored mjera koje poduzima, u skladu sa svojom nadležnošću, otvorena i za sve vrste prijava u vezi sa  nezakonitim  poslovanjem. Porezna uprava ima otvorenu besplatnu telefonsku liniju, broj 080 020 333, putem koje građani imaju mogućnost da prijave svaki vid nepoštivanja poreznih zakona i druge koruptivne radnje, a da pritom ne moraju ostaviti svoje lične podatke. Nepoštivanje poreznih zakona, zapošljavanje neprijavljenih radnika, neizdavanje fiskalnih računa i druge koruptivne radnje građani mogu prijaviti uz punu diskreciju, putem e-maila: sivaekonomija@fpu.gov.ba i primjedbe@fpu.gov.ba, putem SMS poruke na broj mobitela +387 61 724 610 i putem besplatnog poziva 080 020 333. 

 

FAKTOR: Da li se vaši radnici na terenu susreću sa neprijatnostima, prijetnjama?

ŠERIF ISOVIĆ: Inspektori Porezne uprave Federacije BiH se prilikom provođenja inspekcijskih kontrola susreću sa različitim neprijatnostima na terenu, od verbalnih prijetnji do fizičkih napada od strane poreznih obveznika, zaposlenika, ili trećih lica, pa je često potrebna asistencija policije kako bi se postupak kontrole mogao u potpunosti završiti.

Porezna uprava Fedearcije BiH podsjeća da je sprječavanje poreznog službenika u obavljanju službene radnje, krivično djelo i upozorava sve one koji silom sprječavaju, ili nastoje spriječiti poreznog službenika u obavljanju službene radnje, ili izvrše napad, ili ozbiljnu prijetnju da će napasti poreznog službenika ili osobu koja mu pomaže u obavljanju službene dužnosti, da će poduzeti mjere u skladu sa Krivičnim zakonom FBiH.

I pored različitih vrsta opasnosti kojoj su izloženi, porezni inspektori izvršavaju svoje obaveze i otkrivaju porezne obveznike koji na razne načine pokušavaju izbjeći plaćanje poreznih obaveza.