print

Porezni dugovi se gomilaju radi socijalnog mira

Objavljeno:12.10.2017

Intervju v.d.direktora Porezne uprave FBiH Šerifa Isovića koji je objavljen u Business magazine  

Razgovarao: Armin Zeba 

BM: Kako biste opisali trenutnu poreznu disciplinu u Federaciji BiH – može li se govoriti o napretku u tom smislu i u čemu se on ogleda?

ŠERIF ISOVIĆ: Polazeći od stava da su države koje nemaju uređen porezni sistem na veoma niskom nivou razvijenosti, nestabilne, da imaju izraženu korupciju, ugrožena i nestabilna prava po svim bitnim kriterijima zbog čega zauzimaju nepovoljna mjesta na tabelama uređenih država, Porezna uprava je u proteklom periodu svoje aktivnosti usmjerila u više pravaca. Jedan od njih je svako porast naplate javnih prihoda, što je posljedica povećanja stepena porezne discipline. S ciljem podizanja porezne discipline na veći nivo, Uprava je aktivnosti usmjerila na sprečavanje sive ekonomije, otkrivanje rada nacrno, otkrivanje rada bez odobrenja, neevidentiranja prometa, neizdavanja računa, podizanje svijesti obveznika da sami prijavljuju i plaćaju svoje porezne obaveze, poticanje građana da prijavljuju nepravilnosti, razvijanje sistema uredske kontrole, analitičkih procjena..., koje su za rezultat imale rast naplate javnih prihoda i podizanje rejtinga i ugleda Porezne uprave.

Povećanje poreznih prihoda usko je povezano sa stepenom razvijenosti porezne svijesti i poreznom disciplinom. Porezna uprava poseban značaj pridaje podizanju i razvijanju svjesti poreznih obveznika da sami dobrovoljno prijavljuju i plaćaju svoje porezne obaveze, što predstavlja jednu od prioritetnih aktivnosti na povećanju javnih prihoda.

Redovnim obavještavanjem javnosti o radu Porezne uprave, svim njenim aktivnostima, ali i problemima postignut je napredak. Povećano je povjerenje građana i javnosti uopće prema Poreznoj upravi, što je poticaj da se te aktivnosti dalje nastave.

S druge strane, kroz pojačan inspekcijski nadzor jača se porezna disciplina, što je vidljivo u rastu naplate javnih prihoda.

Navedene aktivnosti Porezne uprave dovele su do rasta porezne dicipline, čiji su rezultati mjerljivi i prepoznatljivi u značajnom rastu naplate javnih prihoda. Naime, porezni obveznici su u 2016. uplatili oko 4,5 milijardi KM javnih prihoda, što u odnosu na 2015. više za 350 miliona KM ili 8,51 posto. Pozitivan trend naplate prihoda ostvaren je i u prvih osam  mjeseci 2017. godine, tako da naplaćeni javni prihodi za koje je nadležna Uprava iznose 3.194.043.403,00 KM, što je za 308.814.528,00 KM ili 10,7 posto više u odnosu isti period 2016. godine.

Upravo ovi rezultati dokaz su da porezna disciplina u FBiH raste. Napomenut ću da navedeni procenat  naplate javnih prihoda predstavlja najveći rast u BiH i regionu.

 

BM: U kontekstu prethodnog pitanja, kolika su nenaplaćena potraživanja Uprave od poreznih obveznika i na šta se ona prvenstveno odnose?

ŠERIF ISOVIĆ: I pored svih aktivnosti koje poduzima Porezna uprava, a koje obuhvataju blokadu transakcijskih računa, naplatu duga iz novčanih sredstava, vrijednosnih papira, potraživanja, zaplijene i prodaje imovine, dug u prinudnoj naplati, na dan 31. august 2017. godine, sa obračunatim zateznim kamatama iznosio je više od 2,5 milijardi KM, od čega se na glavnicu odnosi 79 posto, a na kamatu 21 posto.

U strukturi duga, dio koji se odnosi na neuplaćene doprinose za PIO, zdravstveno i osiguranje od nezaposlenosti iznosi oko 72 posto.

 

BM: Prema raspoloživim podacima, najveće neplatiše, posebno kada je riječ o doprinosima, su državne firme – kako riješiti taj problem i može li se on uopće riješiti s obzirom na visinu dugovanja hroničnih gubitaša, čije neplaćene obaveze se i dalje gomilaju?

ŠERIF ISOVIĆ: Stanje duga javnih prihoda već je dugo vremena zabrinjavajuće i krajnje je vrijeme da se podvuče crta i ovaj problem počne sistemski, odnosno zakonski rješavatii.

Sasvim je jasno da dužnici ukupan dug neće moći platiti. Jedini način da se najveći dio ovog duga riješi jeste da se donese zakon kojim bi se uredilo pitanje plaćanja ovog duga.

Imajući u vidu stanje poreznog duga, jedna od primarnih reformskih aktivnosti trebala bi biti rješavanje postojećeg poreznog duga i iznalaženje mjera za sprečavanje rasta i nastajanje duga u budućnosti. Ova rješenja trebaju biti jednakopravna za sve dužnike, neovisno da li su javni ili privatni.

Porezna uprava uputila je više inicijativa za rješavanje duga, a neke od njih su zamrzavanje duga i plaćanje zamrznutog duga na rate na period do pet godina bez obračuna kamata, otpis kamata, otpis troškova prinudne naplate, da se u roku od 15 dana plati 10 posto glavnog duga, otpis dijela glavnog duga (direktnih poreza starijih od 10 godina i doprinosa za zdravstveno osiguranje u slučajevima kada nije korištena zdravstvena zaštita), istovremena razmjena naloga za plaćanje između dužnika i korisnika sredstava javnih prihoda u slučajevima gdje postoje međusobne obaveze i potraživanja, da se dužnici oslobode obaveze obezbjeđenja garancija ili da se propiše mogućnost obezbjeđenja garancija putem mjenica, da se onemogući isplata plaća bez istovremene uplate poreza i doprinosa na plaće, da se banke zakonom obavežu da ne dozvoljavaju realizaciju naloga o isplati plaća bez plaćanja doprinosa, da se zakonom propiše da Porezna uprava sa bankama ima on-line vezu, da se donese propis o poreznom knjigovodstvu, da se izvrše izmjene i dopune propisa kojima se regulira naplata i prinudna naplata.

Predlagali smo da svi javni subjekti budu dužni plaćati tekuće obaveze blagovremeno te ukoliko to ne izvrše da Porezna uprava, bez odgađanja, provede sve aktivnosti prinudne naplate, a u slučaju kašnjenja u otplati rata duže od 30 dana ili tekućih obaveza da se propiše obaveza pokretanja stečajnog postupka. Paralelno sa ovim prijedlozima, Porezna uprava je preporučila da svi organi upravljanja i osnivači dužnika hitno, a najkasnije u roku od 30 dana, izvrše analizu poslovanja te provedu brze, ozbiljne i fundamentalne promjene svih ključnih aktivnosti, koje će dovesti do smanjenja i racionalizacije troškova, povećanja obima rada i prihoda, kako bi se stvorili uvjeti za blagovremenu uplatu javnih prihoda.

Također, predložili smo da se zakonom zabrani obavljanje svih javnih funkcija rukovodiocima privrednih društava i drugih poslovnih subjekata koji su vršili utaje poreza ili su svjesno izbjegavali da prijave i plate porez. Ono na čemu je Porezna uprava naročito insistirala jeste da uz bilo koje usvojeno rješenje za plaćanje duga kao uvjet  propiše da su dužnici obavezni plaćati tekuće porezne obaveze i da se otpis duga ne vrši na ime doprinosa za PIO koji ulaze u obračun penzijsko-invalidskog staža.

Kad je u pitanju izvršenje poreznih obaveza od strane državnih firmi, tu su postignuti odrđeni pozitivni pomaci, tako GRAS i Željeznice FBiH ne vrše isplatu plaća bez doprinosa...

 

BM: Kada će Uprava konačno stati ukraj nezakonitom isplaćivanju plaća bez izmirivanja pratećih poreza i doprinosa – koliko su na tom planu poreznicima “vezane ruke” političkim instrukcijama usmjerenim na održavanje kakvog-takvog socijalnog mira? Da li bi trebalo pooštriti sankcije za takvu vrstu porezne nediscipline?

ŠERIF ISOVIĆ: Nesporno je da se porezni dug, pa i dug po osnovu doprinosa, proizvodio i, nažalost, još uvijek se, između ostalog, proizvodi i zbog čuvanja socijalnog mira, ali i zbog lošeg pravnog okvira i neučinkovitosti Uprave. Vlasti su, bilo zakonima ili drugim pravnim aktima, uticale na stanje ovog duga i to na dva načina - prvo donošenjem neadekvatnog pravnog okvira i propisa kojim je dug ”guran pod tepih“ i onesposobljavanjem Uprave da bude efikasnija. Dakle, kad se ovom doda i neučinkovitost Porezne uprave, onda imamo ovakvo alarmantno stanje.

Mislim da je posljednji trenutak da se pitanje plaćanja ovog duga zakonski riješi, da se podvuče crta i dužnicima da posljednja šansa, odnosno prilika i mogućnost da dug plate na rate, a protiv svih onih koji ovu šansu i priliku eventualno ne iskoriste, treba bez odgađanja  pokrenuti sve postupke prisilne naplate i stečajni postupak. Svi prijedlozi Uprave bili su u pravcu donošenja rješenja da ne nastaje novi dug i da se riješi pitanje postojećeg duga. 

Kad se radi o sankcijama kao mjeri kojom se utiče na poreznu disciplinu poreznih obveznika, moram reći da nije samo visina sankcija ili kazni jedini problem. Problem je i što se postojeća visina sankcija ne realizira i što se sankcija brzo, odnosno blagovremeno ne izriče. S druge strane, rješenje da se plaće ne isplaćuju bez doprinosa vrlo je jednostavno i samo zakonom treba propisati da se isplata plaća ne može vršiti bez istovremene uplate doprinosa i zakonom obavezati banke da ne dozvole isplatu plaća bez uplate doprinosa.  

 

BM: Prije nekoliko mjeseci najavili ste blokade računa neurednih platiša, uključujući i državna preduzeća, institucije i ustanove, ali je Vlada ekspresno zaustavila tu aktivnost – zbog čega niste istrajali na tome i da li se u skoroj budućnosti može očekivati ponovni pokušaj dosljedne primjene poreznih propisa?

ŠERIF ISOVIĆ: S ciljem naplate zaostalog duga, većeg od  2,5 milijardi KM, Porezna uprava izvršila je sve pripreme i odlučno krenula u naplatu ovog duga s ciljem da 20. aprila 2016. izvrši blokadu računa svih dužnika, uključujući i dužnike iz javnog sektora koji su u vlasništvu organa vlasti u FBiH, a koji duguju više od 1,1 milijardu KM. U aprilu 2016. Vlada FBiH ove je aktivnosti privremeno zaustavila na period od 60 dana, tokom kojeg je trebalo pripremiti zakonska rješenja za naplatu ovog duga.

Nakon isteka roka od 60 dana i nakon što nisu pripremljeni propisi za rješavanje duga, Uprava je ponovo pokrenula aktivnosti vezane za naplatu ovog duga, na način što je obveznicima koji su imali dug u prinudnoj naplati izdala rješenja o ograničenom pravu raspolaganja sredstvima na računu. I ove aktivnosti u julu 2016. zaustavila je Vlada FBiH na period od 120 dana, u kojem je trebalo pripremiti zakonska rješenja za naplatu ovog duga, a koja još uvijek nisu ponuđena. Trenutna situacija je da su zaključkom Vlade ove mjere odgođene do kraja ove godine.

Prema tome, ne bi se moglo reći da Porezna uprava nije istrajala na blokadi poreznih obveznika dužnika, nego se postupilo po zaključku Vlade i to samo za preduzeća sa državnim kapitalom. Blokada ostalih poreznih obveznika nije upitna i ona se i dalje provodi.
Kao primjer navodim da je za osam mjeseci 2017. godine  Porezna uprava donijela 30.708 rješenja koja se odnose na prisilnu naplatu i to 7.521 rješenje o pokretanju postupka prinudne naplate, 5.730 rješenja o naplati duga iz imovine, 4.237 rješenje o naplati iz novčanih sredstava, 3.864 rješenja o obustavi transakcija itd.
Također, Uprava je za veći broj dužnika donijela rješenje o ograničenom pravu raspolaganja na računima te je svim bankama uputila dopis u kojem od njih traži da ne dozvoljavaju isplatu plaća bez doprinosa, odnosno da o svim obveznicima koji isplate plaće bez doprinosa obavijeste Upravu....

 

BM: Šta je sa radom nacrno – u kojim djelatnostima je on najizraženiji i ima li pozitivnih iskoraka na tom polju?

ŠERIF ISOVIĆ: U BiH ne postoji pouzdana statistika o tome koliko se ekonomskih aktivnosti odvija u neformalnim tokovima. Već nekoliko godina se govori da se na nivou BiH siva ekonomija kreće u iznosu od oko 30 posto BDP-a. Krajem 2016. godine, MasterCard je objavio istraživanje koje govori da je siva ekonomija na nivou države BiH negdje oko 25,5 posto BDP-a.

Sprečavanje sive ekonomije je u nadležnosti više institucija, od kojih nijedna, pa ni Porezna uprava, ne može sama ovu pošast eliminirati. Da bi se uspješno borili protiv sive ekonomije ili da bi je brže smanjivali, neophodno je da na cijelom području države svi kontrolni organi efikasno izvršavaju svoju funkciju, da se dogradi pravni okvir i da sudovi i tužilaštva po prijavama koje podnose kontrolni organi izriču brze i odgovorajuće kazne. U ovaj proces treba da se uključe sve nadležne institucije i da to bude podržano od medija i javnosti.

Prema mom mišljenju, osnovni uzroci sive ekonomije u BiH su neadekvatan pravni sistem, neučinkovita kontrola granica, odnosno izbjegavanje carinskog nadzora (krijumčarenje) i nepravilno, odnosno nerealno utvrđivanje vrijednosti uvezene robe, veliko prisustvo gotovine u platnom prometu, složen i komplikovan porezni sistem (porezni propisi se donose na nivou: države, dva entiteta, Distrikta Brčko, 10 kantona i velikog broja jedinica lokalne samouprave, a za njihovu primjenu su nadležne četiri porezne uprave), propisi koji se često mijenjaju, nedosljedna primjena propisa, nedovoljno poznavanje propisa, neodgovarajući kapacitet kontrolnih organa za sprovođenje propisa, tolerancija države prema sivoj ekonomiji (neadekvatan rad inspekcija, carinskih organa, sudova, tužilaštava i policije), nizak nivo porezne kulture poreznih obveznika, nepovjerenje u državne institucije, netransparentno trošenje sredstava i korupcija, velika porezna i parafiskalna opterećenja, administrativne prepreke i administrativni troškovi za registraciju i odjavu djelatnosti, visoka stopa nezaposlenosti i siromaštvo, želja za bogaćenjem u kratkom periodu i sl.

Pozitivnih pomaka u suzbijanja rada nacrno ima. U prilog ove tvrdnje najbolje govore rezultati o porastu javnih prihoda i zaposlenosti.
Međutim, postoji značajan prostor za još bolji učinak. Naime, inspektori Porezne uprave su u 2016. godini utvrdili više od 402 miliona KM, a u prvih osam mjeseci ove godine više od 138 miliona KM dodatnih poreznih obaveza.
Također, samo u 43 jednodnevne akcije inspektori su izvršili 10.238 inspekcijskih nadzora u kojima su otkrili 3.627 neprijavljenih radnika, 3.142 obveznika koji nisu izdavali fiskalne račune, 1.444 objekta u kojima se obavljala djelatnost bez odobrenja nadležnog organa i 927 obveznika koji nisu imali instaliran fiskalni uređaj. Zbog utvrđenih nepravilnosti: zapečaćeno je 2.272 objekta i izdato 6.223 prekršajna naloga, sa ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu od 15.022.100 KM. Ovi rezultati, iako su afirmativni za ocjenu rada Uprave, ukazuju da stanje nije dobro.

 

BM: Gdje su, ustvari, najveće zakonske rupe koje  Upravi ograničavaju punu kontrolu i dovođenje u red poreznih obveznika?

ŠERIF ISOVIĆ: Porezna evazija može biti zakonita i nezakonita. Granica između zakonite i nezakonite evazije ponekad je vrlo tanka i skoro nevidljiva. Nezakonita evazija predstavlja poreznu utaju i sastoji se u svjesnom i željenom nastojanju da se kriminalnim aktivnostima, odnosno prikrivanjem stvarnog finansijskog poslovanja umanji ili sasvim izbjegne izvršenje postojeće porezne obaveze  - ona se najčešće ogleda u prikrivanju prometa, isplatama u gotovini i friziranju rashoda.
Zakonita evazija postoji kada se izbjegava plaćanje poreza i doprinosa korištenjem nedorečenih propisa i zakonom odobrenih povlastica.
Trenutno postoji više zakonskih rješenja koja daju motiv za evaziju javnih prihoda.
To su, prije svega, visoke stope poreza i doprinosa na isplaćene plaće, a niske stope poreza i doprinosa na ugovore o djelu, privremene i povremne poslove, neoporezovane isplate preko studentskih zadruga i servisa, neadekvatan sistem fiskalizacije i neoporezivanje svih dobitaka od igara na sreću, nedovoljno propisani postupci i mehanizmi naplate, nemogućnost naplate dodatno utvrđenih poreznih obaveza dok se ne okonča dugotrajni drugostepeni postupak, neadekvatnost, različitost i sporost sankcija za iste nepravilnosti... Jedna od mjera efikasnog sprječavanja evazije jeste i pravni okvir kojim se trebaju eliminirati navedeni motivi za poreznu evaziju… 

 

BM: Unazad nekoliko mjeseci činilo se da će godinama najavljivane porezne reforme konačno zaživjeti, ali je potom uslijedilo zatišje koje i dalje traje. Kakva je Vaša ocjena predloženih zakonskih rješenja koja se odnose na porez na dohodak i doprinose – gdje je njihov kvalitet, a u kojem segment su ona eventualno manjkava?

ŠERIF ISOVIĆ: U našem društvu reforma traje 20 godina, još  nije završila i nisam siguran da će ubrzo biti. Gotovo svaka vlada je do sada provodila reformu poreznog sistema i nema zakona koji je preživio 10 godina, bilo da su vršene izmjene ili doneseni potpuno novi zakoni.
Prema mom mišljenju, razlog tome je što zakoni i propisi nisu bili vizionarski, obuhvatni, razumni, pravični, dugoročno održivi… Razvijali smo, po meni, potpuno pogrešnu percepciju pa se i efikasnost vlasti od strane raznih organizacija i medija mjerila time koliko je neka vlada donijela zakona.
Nije se vodilo računa o njihovoj kvaliteti tj. dugoročnoj postojanosti i održivosti, njihovoj pravičnosti, obuhvatnosti, jasnoći, razumljivosti, troškovima po porezne obveznike, racionalnosti i efikasnosti ubiranja.

Da li se ko sjeća, primjera radi, uvođenja prvih registar kasa, pa drugih, pa pogledajmo postojeći sistem fiskalizacije koji je neadekvatan i pitanje je samo vremena kad će se uvesti novi… - koliko su iznosili troškovi po obveznike i Upravu samo u ovom segmentu?

Smatram da nijedna reforma ne može biti dobra i uspješna ukoliko nema kvalitetnog pravnog okvira.
U oblikovanju pravnog okvira treba da učestvuje širi krug učesnika, a posebno institucije koje će biti zadužene za nadzor i primjenu tog okvira.
Nije dobro kad se vrši donošenje zakona iz nadležnosti Porezne uprave, a Uprava nije uključena u njihovo donošenje i spoznaje ih tek po njihovom objavljivanju. Mislim da Vlada i Parlament FBiH ne bi trebali usvojiti niti jedan zakon ili propis, a da se prije toga u njegovu izradu ne uključe subjekti koji će provoditi njegovu primjenu i vršiti nadzor.
Ukoliko bi postojala ova sinergija i ovakav način rada, imali bismo značajno kvalitetnije zakone, a uključivanjem institucija u izradu propisa koje primjenjuju bile bi upoznate i bolje prilagođene za njihovu primjenu, te bi se na taj način učinile odgovornijim za pravilnu i zakonitu primjenu.

Tri najvažnija instrumenta ekonomske politike su monetarna, kreditna i fiskalna politika. S obzirom na to da je u BiH zastupljen sistem valutnog odbora koji ograničava mjere iz dijela monetarne politike, te da i kreditna politika ima određena ograničenja i trošak, onda se sasvim jasno može zaključiti da se najvažnije stvari mogu i moraju rješavati mjerama iz fiskalne politike, odnosno u domenu budžetske i porezne politike, čemu se mora posvetiti posebna pažnja.

Cilj svake porezne reforme trebao bi biti pravednije porezno opterećenje, sprečavanje evazije javnih prihoda, efikasna i racionalna naplata poreznih obaveza, pojednostavljenje poreznog sistema, usmjeravanje poreznih poticaja i olakšica u pravcu koji doprinosi proizvodnji novih vrijednosti, izvozu, rastu zaposlenosti i razvoju društva uopće, osiguranje dugoročne održivosti i postojanosti poreznih rješenja kako bi se smanjili rizici neplaćanja, utaja i prevara, odnosno neizvjesnost što ih donosi svaka promjena porezne politike, racionalizacija troškova ubiranja poreza itd.

S obzirom na to da Uprava nije uključena u donošenje poreznih zakona o kojima se u posljednje vrijeme govori (Zakona o porezu na dohodak i Zakona o doprinosima), ne mogu ni dati ocjenu njihovog sadržaja, niti kvaliteta.

 

BM: Mjesecima su “na tapetu” bile kladionice – koliko su pritužbe na njihov rad bile osnovane i šta konkretne brojke kažu kada je riječ o njihovom poštivanju poreznih propisa, odnosno prijavljivanju radnika i njihovim neplaćenim poreznim obavezama?

ŠERIF ISOVIĆ: Problem poslovanja kladionica je zakonske prirode, koji prije svega određuju dva segmenta i to reguliranje obavljanja ove djelatnosti i porezna politika za ovu oblast. Postojeća porezna politika za ovu djelatnost je specifična, stimulativna, nije u sistemu PDV-a, različita čak među samim vrstama klađenja (pet posto na uplate i paušal od 300 KM mjesečno), dobici do 100 KM nisu oporezovani.

Znači, imamo disikriminaciju i u oblasti oporezivanja igara, jer se na jedne igre plaća paušal od 300 KM po uplatnom mjestu, a na druge, naknada od pet posto na ostvareni promet. Također su diskriminirani i igrači, jer se na dobitke do 100 KM ne plaća porez, pa tako kad jedan igrač dobije 99 KM isplati mu se naruke 99 KM, a drugi igrač kad dobije 101 KM, isplati mu se 90,90 KM…

Mišljenja sam da zakonski nije dobro uređeno ni  pitanje rada, ni pitanje oporezivanja kladionica. Trenutna zakonska rješenja su sa aspekta oporezivanja ovu djelatnost privilegovala.

Također, sistem oporezivanja i nadzora je složen, a mogu reći i skup. Za kontrolu ovih subjekata potrebni su vrhunski informatičari i poznavaoci poreznih propisa. Da bi se kontrolirao rad kladionica trebalo bi natjerati igrača ili naći dobrovoljca da se u toku kontrole kladi, a kojih u toku kontrole nikada nema ili inspektoru, protivno zakonu, dati novac da on „okuša svoju sreću“ kako bi se provjerilo da li sistem funkcioniše u skladu sa Zakonom.
Zbog ovih stvari Porezna uprava je krajem 2015. inicirala izmjene Zakona o porezu na dohodak i Zakona o igrama na sreću.
Prijedlog Uprave bio je da se svi dobici oporezuju porezom na dohodak po stopi od 10 posto, koliko iznosi i porez na dohodak svih zaposlenih, i da se sve igre na sreću jednako oporezuju, tj. da se izvrše izmjene i dopune Zakona o igrama na sreću tako da se propiše obračun i uplata naknade jednako za sve igre na sreću u procentu od posto na svaku pojedinačnu uplatu igrača.

Razlozi za predložene izmjene navedenih zakona su pravednije oporezivanje, povećanje porezne baze oporezivanjem prihoda koji nisu oporezovani, sprečavanje zloupotreba, jednostavniji obračun i kontrola te povećanje javnih prihoda.
Ako imamo u vidu da je u 2016. promet od priređivanja igara na sreću iznosio 1.504.744.486,27 KM i da su isplate do 100 KM koje ne podliježu oporezivanju iznosile 1.172.450.276,64 KM, da je promet u prvih osam mjeseci ove godine iznosio 1.060.411.912,76 KM, da isplate do 100 KM koje ne podliježu plaćanju poreza iznose 808.541.844,19 KM, i da imamo disikriminaciju u oblasti oporezivanja igara, onda je sasvim jasno da su naši prijedlozi bili opravdani, da je pitanje oporezivanja ove oblasti prije svega ekonomsko i pravedno, a ne političko pitanje i prosto je nevjerovatno da se o oporezivanju kladionica raspravljalo više nego, primjera radi, o ukidanju porezne olakšice na izvoz.  

 

BM: Kako se Uprava nosi sa naoko “sitnim” porezima, koji zbirno predstavljaju poprilično veliki bazen poreznih utaja, poput izdavanja kuća i stanova, koje iz godine u godinu prerastaju u sve veći biznis, ali uglavnom u “sivoj zoni”?

ŠERIF ISOVIĆ: Podsjećam da inspekcijski nadzor privatnih kuća, stanova, soba…, podrazumijeva ulazak u privatni prostor i narušavanje privatnosti, zbog čega su Poreznoj upravi smanjene mogućnosti inspekcijskog nadzora i na taj način uticaj na efikasniju naplatu ove vrste javnih prihoda.

Inspektor Porezne uprave FBiH, po saznanju ili prijavi nezakonitog izdavanja imovine pod zakup, može uputiti poziv zakupodavcima radi davanja izjave, odnosno provođenja drugih radnji s ciljem razreza i naplate poreza.

Bilo je slučajeva kada su službenici Porezne uprave odlazili na adrese i vršili provjere da li su stanovi izdati pod zakup. Međutim, dešavalo se da su mnogi  građani negodovali i da su spriječili kontrolu zbog povrede prava na privatnost, odnosno tražili sudski nalog bez kojeg inspektor ne može izvršiti kontrolu stambenog prostora.

Odsjek za obavještavanje i istrage Porezne uprave, u okviru svoje nadležnosti provodi istražno-obavještajne radnje pomoću kojih dolazi do saznanja o kućama ili stanovima koje građani izdaju u zakup. Također, do podataka i saznanja dolazimo analizom baze podataka kojom raspolaže Porezna uprava te po prijavama građana, nakon čega se preduzimaju radnje i vrši obračun poreza i zateznih kamata, kao i uvođenje u sistem ovih poreznih obveznika...